
Prema studiji, osobe koje spavaju oko 10 sati i više, češće oboljevaju od bolesti srca, dijabetesa, šloga, gojaznosti i mentalnih oboljenja, nego one koje spavaju u proseku 7 do 9 sati.
Samo zato što provodite više vremena u snu, ne znači da ga provodite kvalitetnije. Mnogi poremećaji u toku spavanja mogu da budu uzrok težem buđenju.
Jedan od najčešćih je apnea, poremećaj koji se manifestuje gubitkom daha u toku spavanja. Tako konstantno buđenje, koga su uglavnom ujutru ne sjećate, može da dovede do iscrpljenosti i težeg razbuđivanja kada je tome vrijeme.
Hrkanje, višak kilograma ili jutarnja glavobolja su sve simptomi koji ukazuju na ovaj porememećaj. U slučaju da imate ove probleme, posjetite ljekara, s obzirom da mnoga istraživanja povezuju apneu i insomniju sa visokim krvnim pritiskom, depresijom i sličnim problemima.
Preporučeno
Ne zaboravite, spavanje je podjednako bitno kao ishrana ili fizička aktivnost.












