Video
Osamdeset godina je otkako je debitovao u izdanju Action Comics #1, objavljenom u junu 1938. godine. Superman je i dalje američka kulturna ikona i nesporna zvijezda stripa. Heroj koji je najpoznatiji na svijetu i čija slava ne blijedi.
Njegova izdavačka kuća DC Comics na Supermena računa više nego ikad.
“On je bio model, osnova za sve kasnije ideje o superjunacima”, objašnjava Džered Smit, prodavač stripova iz Vašingtona.
“Superman je idealizovan do krajnosti. Uvek uradi pravu stvar i uvek nastoji da napravi dobru stvar“, dodaje.
U prvom izdanju Action Commics-a, koji je zapravo bio zbirka više stripova, Superman je dobio 13 stranica prostora na kojima je objašnjena priča o Kal-Elu, vanzemaljcu natprirodne moći s planete Kripton kojeg otac šalje na Zemlju kako bi ga spasio s planete koja će biti uništena.
Nije prošlo dugo prije nego što je Superman dobio cijelo izdanje samo za sebe. Osamdeset godina kasnije, formula je ista. Superjunak je uvijek u svom crveno-plavo-žutom kostimu sa simbolom “S” na prsima.
U pojavljivanju na velikom i malom ekranu, stripu ili u videoigricama, uvijek se bori za istinu, pravdu i “američki način”.
“Mislim da je zadivljujuća činjenica da je taj lik ne samo pokrenuo cijeli stripovski žanr, nego je ostao njegovo srce i duša sve vrijeme“, kazao je crtač stripova Brajan Majkl Bendis.
Supermen je na Zemlji imigrant koga su odgojili farmer i njegova žena u izmišljenom gradiću Smolvilu. Dobio je ime Klark Kent, a kada odraste preseliće se u Metropolis i postati novinar.
Njegova dvojica tvoraca Džeri Sigel i Džo Šuster bili su srednjoškolci kada im je ideja o liku Supermena prvi put pala na pamet.
Njihovi roditelji bili su jevrejski useljenici, a njihov lik personifikuje američki san, metaforu brojnih imigranata koji su 1930-ih bježali iz Evrope kako bi mir i napredak pronašli u Americi.
Sporadično je Supermenova popularnost znala da opadne.
Njegova savršenost bila je ponekad previše za nesavršenu publiku, koja se okretala Spajdermenu ili Iksmenu, s čijim su se manama mogli lakše da poistovijete.
“Napravili su ga premoćnim i ništa mu stvarno nije moglo da zapreti. Zato su izmislili kriptonit s njegove planete kojim mu se može oduzeti dio snage“, objašnjava Smit.
Kako bi ga donekle uskladili s društvom, autori su pokušavali da ga sinhroniziraju s političkim i socijalnim promjenama vremena.
Tako je nedavno poželio da vrati američko državljanstvo kako bi protestovao protiv vlade koja ga je, mislio je, izdala.
U drugoj je priči spasio radnika migranta od bijelih rasista.
Kao i uvijek, borio se za “američki način”.
Preporučeno
alo.rs
