Video
Tradiciju sve više pominjemo, ali sve manje živimo po njenim načelima, pa nije ni čudo što polako odumiru vrijednosti kojih su se pridržavali naši preci i što nas sve više oblikuju standardi savremenog doba. Ni porodica nije ostala imuna na te promjene, pa je sve manje brakova koji opstaju, djece koja se rađaju i poštovanja kulta kuće, doma, ognjišta i porodice. Suštinu ove promjene možemo naći u činjenici da su naše majke i bake bile spremne da, zarad opstanka porodice, pređu preko mnogo toga lošeg. Danas emancipovane žene ne žele da budu žrtva porodice.
Stadard se pozabavio pitanjima – što je potrebno da bi brak u savremenom društvu opstao, da li je moguće izgraditi funkcionalnu bračnu vezu u vremenu “brzog života”, koja je prosječna dob kada djevojke stupaju u bračnu zajednicu po regijama Crne Gore i koliko naša bračna budućnost zavisi od novca.
Prema podacima koje smo dobili iz MONSTAT-a, u 2017. godini, posmatrajići po regionima, u odnosu na prethodnu godinu došlo je do povećanja broja sklopljenih brakova u središnjem i sjevernom djelu, dok se u primorskom regionu desio blagi pad. Kada je u pitanju rađanje prvog djeteta, prosječna starosna dob majke 2011. bila je 28 godina, dok se 2016. godine povećala na 30 godina.
Sociolog Andrija Đukanović za Standard, kaže da je uzrok pomjeranja te granice činjenica da žene danas same zarađuju ili su finansijski stabilnije pa tako i kasnije stupaju u brak. Đukanović smatra da je upravo taj ekonomski momenat danas presudan kada je u pitanju sklapanje braka.
“Sve kasnije ulaženje u braćnu zajednicu zapravo je najviše uslovljeno baš ekonomijom i mogućnostima koje stoje na raspolaganju mladim ljudima. Nesigurnost i izostanak perspektive mnoge odvlači od ideje braka jer smatraju da nema uslova za tako nešto. Nažalost, mora se priznati da su mnogi u pravu. Teško je razmišljati o stvaranju porodice u uslovima kad se ne može osigurati ni sopstvena egzistencija. Pogledajmo samo koliko je mladih, školovanih, ljudi na birou za nezaposlene. S druge strane i oni koji rade ostvaruju veoma male prihode. Cijene svega su previsoke za naš standard. Otuda ne čudi što se sve više mladih plaši da zasnuje bračni odnos”, ističe Đukanović pa dodaje:
“Žene koje su samostalnije sve kasnije stupaju u brak budući da su posvećene svojoj karijeri i ekonomski samostralne. To je trend koji se bilježi ne samo kod nas. Karijera i poslovni uspkjeh dobija prioritet u odnosu na porodicu pa se i to može uzeti kao ozbiljan faktor koji doprinosi sve kasnijem stupanju u bračnu zajednicu”.
Govoreći o razlici u shvatanju bračnih obaveza kada su u pitanju regioni Crne Gore, objašnjava da nije neobično da se na sjeveru djevojke ranije odlučuju za brak iz više faktora, a to su religijski momenat i patrijahalni sistem vaspitanja.
“Moguće da postoje određene kulturne razlike izmedju sjevernog i drugih djelova naše zemlje koji mogu imati uticaja na vrijeme sklapanja braka. Ima odredjenih kulturnih razlika u pogledu ponašanja, vrijednosti i shvatanja braka i porodice izmedju različitih djelova zemlje. One su uslovljene i religijskim opredjeljenjem. Sjever naše zemlje je više ruralan nego ostali djelovi, zadržali su se neki obrasci ponašanja i modeli porodičnih odnosa koji su važili za ranije periode i koje karakteriše patrijarhalni sistem vrijednosti. To vjerovatno utiče i na ponašanje žena i njihovo shvatanje braka. Zbog toga se ranije odlučuju da stupe i brak i zasnuju porodicu. Dakle, za patrijarahlni mentalitet brak predstavlja najveću vrijednost i vrhunac ostvarenja dvoje ljudi”, kaže naš sagovornik.
Po podacima Monstata u 2017. godini , prosječna starost nevjeste u Podgorici iznosila je 29 godina a u sjevernom regionu neznatno manje – 28 godina.
Žene hoće da se prvo same obezbijede
Ne žele da budu žrtve porodice, razvoda sve više
Nekada je bilo do “kraja života” a sada, do prve svađe, prepreke i slično. Više je razvoda nego ikada. Što nekada žene nijesu smjele ni da pomisle a kamo li da urade, na primjer da se “razvedu” to danas ne važi. Trpjelo se nekada svašta, danas ništa!
“Pa tendencija je da brakovi sve manje traju odnosno da imamo sve više razvoda. Situacija više nije kao ranije. Izmijenili su se obrasci ponašanja i sistem vrijednosti. Žene, one koje su najviše trpjele ranije, više nijesu spremne na to. Trpljenje nasilja ili bilo koje druge vrste nesporazuma sad ima svoju granicu i sve je više onih koji se odlučuju da prekinu loše bračne odnose nego li da ostanu u zajednici i time sebi otežaju život. Ranije, naše majke i bake su bile spremne zarad opstanka porodice da prelaze preko mnogo toga lošeg, ali danas to više nije slučaj. Mlade, emancipovane žene, što je poptpuno opravdano, ne žele da budu žrtve porodice”, iskreno priča sociolog.
U Tabeli 1 dat je pregled stopa nupcijaliteta i broja sklopljenih brakova u periodu od 2013. -2017. godine. Evidentno je da je stopa sklapanja brakova bila na vrhuncu 2013. a da 2017. bilježi ogroman pad.
Nakaradno vrijeme, nakaradni i običaji…
Da li mladi poštuju tradijicju ili je koriste onoliko koliko je njima potrebna pitanje je koje se uvijek nekako proteže u mnogim razgovorima. Prijahat i dalje vlada ali mijenja oblik i funkcij i naravno slabi.
“Patrijarhat ima još uvijek uticaja u našem društvu i to se može vidjeti na mnogo primjera. Međutim, kako dolaze nove generacije mislim da je taj uticaj ipak sve slabiji i da će sve više slabiti. Tradicija se poštuje ali je nakalemljena sa novim vrijednostima pa se često ispoljava u nakaradnom obliku. Na mlade se prenose neke vrijednosti od ranije, ali se miješaju sa nekim elementima koji su uzeti iz drugih prostora i vremena”
Sa pravog puta lako je skrenuti…
“Na primjer, imamo priliku da vidimo proslavu nekih vjerskih praznika. To daleko od toga da je vjerska manifestacija. Često su praćene izlivima nasilja i agresije. Poruke koje se čuju sa nekih vjerskih skupova pune su mržnje i agresivnosti što je daleko od onoga što se predstvalja u javnosti. Uzeo sam samo vjerske običaje kao primjer jer tu tradicija najviše dolazi do izražaja. Međutim, u praksi tradicija, ona prava i istinska, nema puno uticaja.
Za oko mi je zapalo to da mladi ljudi skloni kriminalu i društvenoj patologiji imaju na sebi tetovaže svetaca i vjerskih objekata, da su najglasniji u odbrani vjere i sl. To mi govori da je sistem vrijednosti izokrenut naopačke. Da mladi ljudi ne razumiju ništa od onoga za šta se zalažu”, ističe Đukanović.
Vjerujemo da vas ovo izlaganje nije iznenadilo..? Idemo dalje…
Problem nataliteta je nešto što zabrinjava
Da li kao nacija polako odumiremo ? Sve je više parova koji se odlučuju na jedno ili samo dvoje djece, i ne, nijesu majke krive za to. Jednostavvo računica je jasna, bolje jednom djetetu pružiti sve nego li imati troje koja će oskudijevati… Znate i sami kako to ide po školama i koliko je vršnjačko nasilje prisutno! Nemaš najnovije patike, ti ne postojiš!
“Kako u ovakvim uslovima, gdje je sve manje posla i perspektive očekivati da neko stvara porodicu i ima veliki broj djece? Nije realno da se trend pada nataliteta zaustavi u uslovima kad je ekonomija slaba. Očigledno je da postajemo sve starije društvo. Neophodno je da se situacija značajno popravi kako bi mogli da očekujemo da će ljudi promijeniti svoje ponašanje. Treba imati u vidu da je situacija po pitanju pada nataliteta slična i u mnogo razvijenijim društvima pa u analizu uzroka ove pojave treba uvrstiti i neke druge parametre a ne samo ekonomiju. Ipak, bez ekonomske osnove ne može se govoriti o poboljšanju situacije u ovoj oblasti. Tako da ekonomski momenat ostaje ključan za rješavanje problema sa padom nateliteta”, zaključio je naš sagovornik.
Preporučeno
M.Ivanović
