Video
Nova godina i Božić su na pragu i praznična atmosfera je uveliko zavladala u svakom domu, a iako je ovaj period sam po sebi lijep, roditeljima nosi veliki teret i stres.
Naročito mame znaju koliko im je stresan ovaj period, jer potrebno je srediti kuću, dekorisati, skuvati, kupiti poklone, a među brojnim obavezama i nositi se s mališanom koji nije miran.
Stariji su najčešće pokušavali da smire djecu frazom “Deda Mraz ti neće doći ako ne budeš dobar”, međutim… Razmislite kada sledeći put poželite da izgovorite tu rečenicu, jer se nije pokazala kao ispravna.
Porodična konsultantkinja (family coach) Dragana Aleksić na Instagramu je objavila zbog čega je ovakav način smirivanja djeteta pogrešan, kao i koje još fraze ne bi trebalo da govorite djeci u prazničnom periodu.
Rečenice koje ne utiču dobro na djecu
– Eeee, sad je Deda Mraz vidio da nisi bio dobar i ništa ti neće donijeti.
– Ako ne pojedeš sve, dobićeš prazan paketić.
– Budi dobra, znaš da te Deda Mraz gleda.
– Hajde, zagrlite se i pomirite odmah, da vidi Deda Mraz kako ste dobri.
– Ako budeš nevaljala, Deda Mraz će doći dok spavaš i uzeće ti sve poklone nazad.
– Dobio si toliko igračaka i slatkiša, a ti se i dalje ne ponašaš lijepo.
– Ispunili smo vam sve želje, a vi se i dalje svađate.
– Tražila si tu lutku od Deda Mraza, a sada se uopšte ne igraš njom!
– Poklonićemo je nekom drugom djetetu, koje će to znati da cijeni.
– Nisi dobra, reći ću Deda Mrazu da ti sledeće godine ništa ne donese.
– Dobio si najskuplji telefon, a vidi kako si nezahvalan, ni sobu nisi sredio.
Ne upravljajte djetetom i ne ucjenjujte ga
“Stalno procjenjivanje i komentarisanje djetetovog ponašanja i dovođenje u vezu ponašanja i nagrađivanja poklonima i s Deda Mrazom nije ništa drugo nego uslovljavanje. Roditelji pribjegavaju prednovogodišnjim ucjenama kako bi kontrolisali dijete, npr. da bi zaustavljali burne reakcije, da bi ga ubrzali da uradi nešto ili ga naterali da prestane sa nečim.”
Preporučeno
“Međutim, ovakvim ‘upravljanjem’ djetetom izazivaju u njemu nelagodu, uznemirenost strah, stid, brigu… i iz tih emocija djete će ‘sarađivati’. Ali kao i i kod svih ostalih situacija u kojima se koriste uslovljavanje, pretnje, ucene, zastrašivanja, tako i ovdje rezultat ima kratak dah, a ono što ostaje je loš osjećaj”, napisala je Aleksićeva.
