13. novembar je Svjetski dan ljubaznosti.

Ustanovljen je prije 21 godinu u glavnom gradu Japana, Tokiju a iz želje nekoliko humanitarnih organizacija da se malim znacima pažnje, ljudima oko sebe uljepša dan i bar malo popravi raspoloženje.

Ne obilježava se podjednako u svim zemljama svijeta, negdje mu se pridaje veća a negdje manja pažnja.

Posebno se obilježava u Kanadi, Japanu, Australiji, Nigeriji, Saudijskoj Arabiji, a sve veću popularnost stiče i u Indiji, Italiji, Singapuru, Velikoj Britaniji.

Kod nas nema nekog naročitog obilježavanja. No, to ne bi trebalo da nas sprječava da pojedinačno uradimo nešto lijepo za druge ljude. Osmjehnuti se, zahvaliti, pomoći starijoj osobi da pređe ulicu, poslati lijepu poruku dragoj osobi, ništa ne košta a čini da svima bude ljepše.

Potvrđuju to i doktori pa britanski ljekar Dejvid Hamilton, autor knjige “Zbog čega je ljubaznost dobra za vas” navodi da je ljudima ljubaznost neophodna i da na neki način postaju zavisni od ljubaznosti, pošto nas ona čini zadovoljnijima i srećnijima.

Dr Hamilton pozitivan uticaj ljubaznosti na čovjeka objašnjava na stručan način i kaže da kada čovjek bude ljubazan prema drugima, njegov mozak tada luči hormone dopamin i endorfin.

Dopamin je odgovoran za to kako se osjećamo, a endorfin nas čini srećnijim.

Ljubaznost oslobađa još jedan hormon a to je oksitocin. On smanjuje krvni pritisak i umiruje nervni sistem, tako da ljubaznost pozitivno utiče na kardiovaskularno zdravlje.

Izvor: ddl