Psiholog Ravi Gil za “The Independent” objasnio je kako velike vrućine utiču na mozak i emocije, kao i zašto tokom toplotnih talasa češće gubimo strpljenje i teže podnosimo svakodnevni stres, prenosi Tportal.
“Vrućina remeti neurotransmiterske sisteme poput serotonina, pogoršava kvalitet sna i povećava nivo hormona stresa, poput kortizola, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kontroli impulsa”, rekao je Gil.
Dodaje da dugotrajna nelagodnost i iscrpljenost smanjuju emocionalnu otpornost, pa i najmanji problemi mogu djelovati nepodnošljivo.
“Toplotni talasi mogu povećati tenzije u svakodnevnim situacijama, bilo kod kuće, u saobraćaju ili na javnim mjestima, zbog čega manji okidači lakše prerastu u sukobe”, upozorava psiholog.
Loš san dodatno pogoršava stanje
Visoke noćne temperature posebno negativno utiču na san, a upravo je kvalitetan odmor ključan za emocionalnu stabilnost.
“Tijelo tokom noći mora da snizi svoju temperaturu kako bi moglo da uđe u dubok i regenerativan san. Kada je prevruće, ljudi se češće bude, posebno tokom REM faze sna, koja je važna za obradu emocija i pamćenje”, objašnjava Gil.
Nedostatak sna tako može pojačati osjećaj anksioznosti, ljutnje i emocionalne nestabilnosti.
“Loš san smanjuje aktivnost dijela mozga odgovornog za kontrolu impulsa, dok istovremeno povećava reaktivnost područja povezanih sa strahom i stresom. Zbog toga postajemo emocionalno osjetljiviji i teže podnosimo svakodnevne frustracije”, kaže stručnjak.
Osim raspoloženja, vrućina utiče i na koncentraciju, donošenje odluka i pamćenje. Tokom velikih vrućina krvni sudovi se šire kako bi telo rashladilo organizam, zbog čega mozak dobija manje kiseonika i krvi.
“Dehidratacija i gubitak elektrolita dodatno usporavaju mentalne procese i smanjuju sposobnost fokusa”, upozorava Gil.
Kako sebi pomoći tokom velikih vrućina?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći u očuvanju mentalne stabilnosti tokom toplotnih talasa. Prije svega, važno je redovno piti vodu, i to ne tek kada osjetimo žeđ. Preporučuje se unos elektrolita jer oni pomažu pravilnom radu mozga i nervnog sistema.
Gil savjetuje i održavanje što hladnijeg prostora za spavanje, korišćenje ventilatora, prozračnu posteljinu i zamračivanje prostorija tokom dana.
“Pokušajte zahtjevnije zadatke da obavljate rano ujutru, kada su temperature niže, a tokom najvećih vrućina pravite češće pauze”, preporučuje.
Preporučeno
Korisne mogu biti i tehnike opuštanja poput vježbi disanja, laganog istezanja ili joge u rashlađenim prostorima jer pomažu da se smanji nivo stresa i spriječi dugotrajan osjećaj napetosti.
Video