Video
Sunčeva svjetlost sadrži crvene, narandžaste, žute, zelene i plave zrake svjetla i mnoge nijanse svake od ovih boja, ovisno o energiji i talasnoj dužini pojedinih zraka (koje se nazivaju i elektromagnetsko zračenje). U kombinaciji, ovaj spektar obojenih svjetlosnih zraka stvara ono što nazivamo “bijelom” ili sunčevom svjetlošću.
Svjetlosne zrake većih talasnih dužina sadrže manje energije i obrnuto. Zrake na crvenom kraju svjetlosnog spektra imaju veće talasne dužine, znači i manje energije. Zrake na plavom kraju imaju manje talasne dužine, što znači i više energije, zbog čega one ostavljaju veće posljedice na naš organizam.
Pored Sunca, koje je glavni izvor plave svjetlosti, postoji i mnogo drugih izvora plavog svjetla, koji su izum samog čovjeka – uključujući fluorescentna i LED osvjetljenja te ravne ekrane.
Ekrani računara, tableta, pametnih telefona i sličnih digitalnih uređaja emituju znatnu količinu plavog svjetla. Međutim, količina plavog svjetla koje emituju ovi uređaji je samo djelić onoga što emituje Sunce.
Iako količina emitovanog plavog svjetla ne nosi značajnije posljedice, problem je vrijeme koje ljudi provode koristeći ove uređaje, držeći ih pritom vrlo blizu očima. Zbog uslova pandemije koronavirusa, izlaganje plavom svjetlu je maksimalno povećano zbog povećanja korišćenja pametnih uređaja.
Kako navodi Američka oftalmološka akademija (American Academy of Ophtalmology), nikada zapravo nije dokazano da količina svjetlosti koja dolazi s ekrana računara uzrokuje bilo kakve očne bolesti. Istraživanje koje je objavila Nacionalna medicinska biblioteka nije otkrilo mjerljivo UVA ili UVB zračenje (najštetniji dio svjetlosti) s računarskih ekrana.
Ono što zapravo uzrokuje štetu jeste dugotrajno gledanje u digitalne ekrane, koje dovodi do smanjenog broja treptaja. Smanjeno treptanje uzrokuje niz privremenih simptoma poznatih kao naprezanje očiju. Takođe, istraživanje ističe da ove posljedice uzrokuje način na koji ljudi koriste svoje ekrane, a ne bilo šta što dolazi s ekrana.
Kako zaštititi vid?
Uzevši u obzir uslove pandemije u kojoj se povećalo vrijeme korišćenja digitalnih uređaja, zaštita vida je sve aktuelnija te se posvećuje pažnja štetnosti plavog svjetla i traženja načina za zaštitu vida. Kao jedno od rješenja nude se zaštitne naočare koje štite od plave svjetlosti, čija je prodaja naglo skočila početkom pandemije 2020. godine.
360ResearchReports, kompanija za istraživanje tržišta, kaže da će se globalno tržište zaštitnih naočara do 2024. godine povećati na 28 miliona dolara, u odnosu na 19 miliona dolara u 2020. godini.
Reklamirane prednosti ovih naočara uključuju smanjeno naprezanje očiju, poboljšan san i prevenciju bolesti oka.
Istraživanje koje je proveo Američki časopis za oftalmologiju sugeriše da zaštitne naočare koje blokiraju plavu svjetlost ne poboljšavaju simptome izazvane digitalnim naprezanjem očiju. Časopis ne preporučuje naočare koje blokiraju plavo svjetlo zbog nedostatka naučnih dokaza da plavo svjetlo zapravo šteti očima.
Postoje neki dokazi da plavo svjetlo utiče na cirkadijski ritam tijela, naš prirodni ciklus buđenja i spavanja. Najbolji način za izbjegavanje poremećaja spavanja je izbjegavanje upotrebe ekrana od dva do tri sata prije spavanja. Upotreba “tamnog” ili “noćnog” načina rada na uređajima u večernjim satima takođe može pomoći.
Oftalmolozi preporučuju nekoliko metoda kojima možete zaštititi oči od naprezanja ako cijeli dan radite na računaru, među kojima prije svega savjetuju udaljavanje od ekrana otprilike u dužini 60 cm (dužina ruke) te postavljanje ekrana tako da gledate malo prema dole.
Još jedna efikasna tehnika je korišćenje pravila “20-20-20”: svakih 20 minuta preusmjerite pogled da biste pogledali predmet udaljen najmanje 20 stopa (cca. 6 metara) najmanje 20 sekundi.
Vještačke suze mogu pomoći kada su vaše oči suve, a prilagođavanjem osvjetljenja prostorije, ali i samog ekrana mogu smanjiti naprezanje očiju.
Preporučeno
Međutim, uz sve navedeno Američka akademija oftalmologije za najbolji način prevencije bolesti oka savjetuje često odmaranje od gledanja u ekran
