UNUKA Ernesta Hemingveja: Ljepotica koju je ubila droga, alkohol i nesrećno djetinjstvo….

UNUKA Ernesta Hemingveja: Ljepotica koju je ubila droga, alkohol i nesrećno djetinjstvo….

Standard

15/09/2018

18:00

Njen otac Džon bio je sin Ernesta Hemingveja. Opisivali su je kao ženu koju ne možete ne primijetiti, jednu od onih žena koja kad uđe u prostoriju razgovor staje. Vedra i avanturističkog duha, obožavala je putovanja i društvo. Bila je visoka 180 cm, imala “izuzetno lice” a govorili su kako bi rukovanje s njom odavalo utisak […]

Njen otac Džon bio je sin Ernesta Hemingveja. Opisivali su je kao ženu koju ne možete ne primijetiti, jednu od onih žena koja kad uđe u prostoriju razgovor staje. Vedra i avanturističkog duha, obožavala je putovanja i društvo. Bila je visoka 180 cm, imala “izuzetno lice” a govorili su kako bi rukovanje s njom odavalo utisak da je riječ o snažnoj ženi. Stoga ni ne čudi što je unuka poznatog književnika Ernesta Hemingveja bila poznata manekenka i glumica Margo Hemingvej.

Rođena je 16. februara 1954. godine u Portlandu, a kada je čula kako su je roditelji začeli uz bocu vina Chateau Margaux, svoje je ime i sama počela da piše upravo tako – Margaux.

Njen otac Džon bio je sin Ernesta Hemingveja i njegove prve supruge Hedli Ričardson, koji je krenuo očevim stopama i bavio se pisanjem. Volio je ribolov i strastveno se zalagao za očuvanje prirode i prirodnih rezervata. O njenoj majci, Bajri Luis Hemingvej, malo se zna, osim činjenice da je preminula 1988. godine.

Povezani članci

Margo je bila srednje dijete. Njena starija sestra Džoan, rođena 1950. godine, držala se daleko od očiju javnosti, dok se mlađa sestra Marijel, rođena 1961. godine, takođe bavila glumom, i to vrlo uspješno. Djevojke su odrastale na očevoj farmi u Kečumu, državi Idaho, a Margo je uživala u aktivnostima poput skijanja i pecanja, te streljaštva.

https://www.instagram.com/p/Bmya_Rmh5ur/?hl=sr&tagged=margauxhemingway

Njena izuzetna ljepota i visina omogućile su joj veliki uspeh u manekenskoj karijeri, i to već na samom početku. Otkrili su je sa 19 godina i ubrzo nakon toga postala je zvijezda. Tako će ostati u istoriji upisana kao manekenka kojoj je, po prvi put u tom modnom svijetu, ponuđen milionski ugovor koji je potpisala sa 19 godina dok je još pohađala srednju školu. Zahvaljujući kampanji za reklamiranje Faberge Babe parfema stigla je i na naslovnice časopisa Vogue, Elle, Cosmopolitan, Time i sl. Uživala je u izlascima, modnom svetu i ljubavi.

Prvi put se udala 1975. godine za Erola Vetsona, a taj brak se završio razvodom samo tri godine kasnije. Ubrzo se, 1979. godine, još jednom vjenčala za filmskog reditelja Bernarda Faučera, a iako je taj brak potrajao nešto duže i on se završio razvodom.

Prvu filmsku ulogu je zabilležila u trileru Lipstick iz 1976. godine u kojem je glumila uz svoju mlađu sestru Marijel. Nakon toga uslijedili su mnogi drugi filmovi, no nažalost nijedan od njih nije joj donio uspjeh u glumačkim vodama. Kao i svaka prava manekenka voljela je društveni i noći život, koji je u 70-ima provodila u poznatom klubu Studio 54, gde su je često viđali u društvu Endija Varola, Lajze Mineli i mnogih drugih tada poznatih osoba iz društvenog života. U takvim noćnim izlascima počela je da eksperimentiše s drogom i alkoholom.

“Voljela sam da plešem i najmanje dva puta nedjeljno sam plesala u Studiju 54, no uvijek sam se tamo osjećala poprilično nervozno, posebno u društvu velikih zvijezda poput Lajze Mineli. Ja sam bila samo djevojka iz Idaha, pa sam počela da pijem kako bih se opustila. Nikad nisam mislila da će mi alkohol postati tako veliki problem. U vrijeme mog dede posebna vrlina bila je ispijanje alkohola, ali bez da se to vidi. Ja sam poput njega željela da imam ispunjen život i u njemu da uživam”, rekla je.

Iako porodica Hemingvej nikada nije javno pričala o svom privatnom životu, poznato je kako su se nosili s nizom velikih problema, posebno depresijom. Margo nikada nije bila u dobrim odnosima s njima i mislila je kako su nepredvidivi i čudni. Njena starija sestra Džoan psihijatrijske bolnice posjećivala je od 16. godine, a ona se sama još od djetinjstva borila sa disleksijom. Iako nije čitala knjige svog poznatog dede, osim posljednjih godina svog života, više nego drugi, slijedila je njegov životni stil.

Imala je samo sedam godina kada je počinio samoubistvo, a te iste godine počeli su njeni epileptični napadi. Kao i on, patila je od depresije, a mnogi smatraju kako je okidač za epilepsiju bilo upravo njegovo samoubistvo. Kombinacija disleksije i karijere dovela ju je do toga da srednju školu nažalost nikada nije završila.

https://www.instagram.com/p/BmRRc_RFrGl/?hl=sr&tagged=margauxhemingway

Jako loš odnos imala je sa svojom majkom, s kojom nije uopšte komunicirala, a pomirile su se nešto prije majčine smrti, 1988. godine. Kažu kako je veliki problem u njihovom odnosu bio to što su joj roditelji, upravo zbog njenih epileptičnih napada koje su smatrali sramotnim i djelimično sami sebe krivili za to, posvetili manje pažnje prilikom odrastanja.

Tipično srednje dijete, sama je u jednom razgovoru rekla kako je imala osjećaj da su je roditelji zaboravili. Možda i zato što su pre nje izgubili sina, pa nisu mogli da se nose s tim gubitkom. Sa sestrama je bila u bliskim odnosima, no zbog glumačke karijere odnosi su bili napeti malo između nje i Marijel, koja je bila uspješna glumica, pa čak 1980. godine nominovana za Oscara za sporednu ulogu u filmu Vudija Alena, Menhetn.

Osim sa sestrama često nije pričala ni sa svojim ocem, a ni njegovom drugom suprugom. Njena sestra Marijel nedavno je izjavila kako se iz djetinjstva bledo sjeća da je njihov otac zlostavljao njene starije sestre dok su bile malene.

“Dijelila sam spavaću sobu sa Margo, a sjećam se kako je tata ulazio u našu sobu. Iako je teško imati sliku toga u glavi, znam da to što se događalo nije bilo ispravno”, rekla je.

Njin mentor i bliski prijatelj vodio ju je tokom cijele njene karijere. Upoznao ju je sa jogom i meditacijom i pomagao tokom psihičkih problema. Imala je problema sa bulimijom, a jednom je dozvolila snimanje svoje terapije koja je bila prikazana na televiziji kako bi se podigla svijest o ozbiljnosti takvog poremećaja u ishrani.

1984. godine nakon skijaške nezgode pala je u depresiju i ugojila se. Tri godine nakon toga prijavila se u centar za odvikavanje kako bi rešila svoju zavisnost o alkoholu. Pokušala je da se vrati manekenskoj karijeri 1990. godine i slikala se za naslovnicu Plejboja, no ovaj put nije imala uspjeha.

https://www.instagram.com/p/BjZjqI0gjVr/?hl=sr&tagged=margauxhemingway

Početkom 90-ih je bankrotirala, a novac je pokušala da zaradi glumeći u niskobudžetnim filmovima, slikanjem za Plejboj i radom u kol centru. Zbog svoje strasti prema putovanjima postala je voditeljka TV emisije Wild Guide na Diskaveriju. Uspjela je da snimi samo 13 epizoda prije smrti.

1. jula 1996. godine pronađena je mrtva u svom apartmanu u Santa Monici, i to samo dan prije 35-godišnjice smrti svog dede. Pronađena je u krevetu, s nogama na jastucima i knjigom u krilu. Imala je 42 godine kada je preminula od predoziranja fenobarbitalom. Iako nije ostavila nikakvu oproštajnu poruku, njenu smrt policija je proglasila samoubistvom. No, njena porodica nije bila uvjerena u to, a prijatelji su govorili kako su je samo nekoliko dana prije smrti viđali dobro raspoloženu, stabilnu i nasmijanu. Tačan razlog njene smrti i dalje nije poznat, a njena sestra je ipak 2005. godine izjavila kako je prihvatila samoubistvo svoje sestre. Kremirana je i sahranjena u porodičnoj grobnici u Ketčamu u Idahu.

Njena priča gotovo je tipična ljudska priča odrastanja u poznatoj porodici i okružena slavom, pod svjetlima pozornice od malih nogu. Priča o porodici prikazana je u dokumentarcu Running from Crazy, koji opisuje njihov život sa depresijom, samoubistvima i ljubomorom.

https://www.instagram.com/p/Ben4XsRgS0R/?hl=sr&tagged=margauxhemingway

Inicijatorka i naratorka filma je Marijel Hemingvej, režirala ga je Barbara Kapl, dvostruka dobitnica Oskara, a producirala ga je Opra Vinfri.

espresso.rs

Ostavite komentar

Komentari (0)

X