Migrene nisu obične glavobolje, već složen neurološki poremećaj koji se obično ispoljava kao intenzivan, pulsirajući bol, najčešće na jednoj strani glave. Bol se može pojačati pri kretanju, a često je praćen mučninom, povraćanjem i izraženom osjetljivošću na svjetlost, zvuk i mirise.

Rani znaci upozorenja

Napadu migrene mogu prethoditi različiti simptomi koji ga najavljuju. Među njima su osjećaj iscrpljenosti, promjene raspoloženja, želja za određenom hranom, pojačana žeđ, ukočenost vrata, pa čak i potreba za češćim mokrenjem.

Ipak, jedan od najčešćih, a često zanemarenih znakova jeste učestalo zijevanje, prenosi Index.hr.

Upravo je zijevanje kao mogući pokazatelj migrene detaljno istražila dr Džesika Lou, neurolog i epileptolog, koja svoja saznanja deli na društvenim mrežama pod imenom Doctor Brain Barbie.

U nedavnom videu objasnila je povezanost između ove naizgled bezazlene pojave i početka migrene, piše “Express.co.uk.”

Faza koja prethodi bolu

U svom videu dr Lou ističe:

“Zanimljivo je da pretjerano zijevanje može biti simptom migrene, a to ne znači nužno da ste umorni.”

Objasnila je da je kod mnogih pacijenata učestalo zijevanje zapravo dio takozvane prodromalne faze.

“To je najraniji stadijum napada migrene koji se može javiti satima, a ponekad i danima prije nego što glavobolja uopšte počne”, navodi ona.

edna od ključnih regija mozga uključenih u ovu ranu fazu jeste hipotalamus.

“Hipotalamus pomaže u regulaciji sna, budnosti, apetita, tjelesne temperature, lučenja hormona i mnogih drugih automatskih funkcija u tijelu”, objašnjava dr Lou.

Studije snimanja mozga pokazale su aktivaciju hipotalamusa veoma rano tokom napada migrene, i to prije nego što započne faza bola.

To je posebno važno jer su mnogi simptomi koje pacijenti s migrenom doživljavaju tokom prodromalne faze upravo funkcije koje hipotalamus reguliše. Tu spadaju zijevanje, želja za hranom, umor, promene raspoloženja, poteškoće s koncentracijom, pojačana žeđ, pa čak i nelagodnost u vratu.

Uloga dopamina

Dr Lou dodaje da je zijevanje usko povezano i s dopaminom, neurotransmiterom koji učestvuje u osjećaju nagrade, motivaciji, kretanju i budnosti.

“Kada se aktiviraju dopaminski putevi, može doći do zijevanja, a znamo da je signalizacija dopamina izmijenjena kod migrene”, kaže ona.

Pacijenti s migrenom mogu biti neuobičajeno osjetljivi na dopamin.

“To može pomoći da se objasni zašto se simptomi poput zijevanja, mučnine, želje za hranom i promjena u budnosti mogu javiti pre faze glavobolje”, objašnjava lekarka.

Više od same glavobolje

Stoga, ako primijetite da često zijevate bez očiglednog razloga, to ne mora automatski značiti da ste iscrpljeni i da vam je potrebna kafa.

“Za neke pacijente s migrenom, to može biti jedan od prvih znakova da je napad migrene već počeo”, ističe dr Lou.

Zatim je važnu stvar zaključila:

“Zapamtite, napad migrene ne počinje nužno kada počne glavobolja. Glavobolja je samo jedna faza neurološkog procesa koji se u mozgu možda razvijao satima ili čak danima. Migrena je složen neurološki poremećaj s više faza, a bol je samo jedan dio te priče”, naglasila je ona.