Video
Istakao je da moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili.
“To je presedan u ukupnoj istoriji Zapadnog Balkana. Važno je da imamo pravo na ponos i da pokažemo da znamo šta ćemo sa nezavisnošću. Napravili smo otklon od istorijske zagledanosti Crne Gore u Rusiju i jasno definisali da je naš strateški cilj pripadnost evroatlantskim integracijama”, poručio je Đukanović, dodajući da su postojala dva prioriteta.
“Prvi je bio izgradnja institucija. Tokom prethodnih 20 godina solidno se radilo na razvoju institucija, od Ustava do sistemskih zakona. Uvijek tamo gdje imate odgovornu vlast, a Crna Gora ju je imala do 2020. godine, uradite onoliko koliko je moguće. Drugi zadatak bio je ekonomski razvoj. I na tom planu urađen je ozbiljan posao. Kreiran je stabilan ekonomski sistem i Crna Gora je stekla povjerenje stranih investitora. Za 14 godina u Crnu Goru je ušlo oko 19 milijardi eura direktnih stranih investicija”, kazao je Đukanović.
Pokušaj vraćanja Crne Gore u „srpski svet“ nije uspio
Dodao je da je napravljen ozbiljan iskorak na tom planu, kroz projekte poput Porto Montenegra, Luštice i dolaska hotelskog brenda Aman.
“Crnu Goru smo postavili na pravi kolosjek, a danas svjedočimo završnici pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Veliki problem u tom periodu bila je tadašnja priča iz Brisela o zamoru od procesa proširenja, zbog čega se otvorila dilema da li uopšte treba nastaviti sa proširenjem Unije. Rješavanje pitanja Crkve jedno je od važnih pitanja. Mislim da danas postoji snažna svijest o crnogorskom identitetu i da rušilački pohod na Crnu Goru, koji je počeo 2020. godine, nije uspio”, poručio je Đukanović.
Tada je, kako je podsjetio, postojao pokušaj da se Crna Gora vrati u okrilje „srpskog sveta“.
“Taj pokušaj imao je snažnu podršku Srbije, ali i Moskve, koja je željela da izazove određenu nestabilnost na Balkanu. Ipak, manje mi je jasan odnos zapadnih partnera prema Crnoj Gori u tom periodu. U atmosferi koju je proizvela aktivnost Srpske pravoslavne crkve (SPC), teško da smo mogli postići više od onoga što smo postigli”, naveo je Đukanović.
Stagnacija i nazadovanje
Tokom posljednjih šest godina, kako je kazao, primjećuje stagnaciju, ali i nazadovanje.
“Pozdravljam ubrzani proces pristupanja Evropskoj uniji, ali to me ne sprečava da uočim da je u mnogim segmentima došlo do stagnacije ili nazadovanja – od sistema bezbjednosti, preko zdravstva, do finansija”, poručio je Đukanović.
Naglasio je da moramo urediti sopstvenu kuću.
“Moramo dobiti odgovornu vlast. Ljudi često pitaju: „Što je ovo i zašto nam se ovo dešava?“ To je ono što smo sami sebi napravili, a na nama je da to promijenimo”, rekao je Đukanović.
Specijalni izaslanik Evropske unije Miroslav Lajčak istakao je da je jedini koji je 2006. godine odbio da učestvuje u referendumskom procesu bio aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Podsjetio je da je, kada je došao u Crnu Goru, imao samo mišljenje Venecijanske komisije.
“Tražili smo formulu koja bi bila u skladu sa tim mišljenjem. Tako smo došli do brojke od 55 odsto, kako bi svi prihvatili rezultat. Imao sam sreću što je moj partner bio (Milo) Đukanović, koji je to prihvatio i koji je veliki državnik. To je prihvatio i Predrag Bulatović”, istakao je Lajčak.
Referendum je, napominje, bio legitiman.
“Obezbijedio je da njegov rezultat odmah bude prihvaćen od međunarodne zajednice. Crna Gora je danas najnaprednija u cijelom regionu kada je riječ o evropskim integracijama”, istakao je Lajčak.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kazao je da je Crna Gora 21. maja 2006. ispravila tešku istorijsku nepravdu.
On je istakao da je tokom cijelog 20. vijeka naša domovina nosila taj istorijski ožiljak.
“Danas, 20 godina nakon referenduma, Crna Gora je članica NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”, poručio je Radoman.
Foto: Portal TVE/Miraš Dušević
Prema njegovim riječima, danas svjedočimo simulaciji stvarnosti.
“Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je pokušao da izvede državni udar i koji se nije odrekao ratnih zločinaca, danas je najmoćniji političar u Crnoj Gori. Mi danas svjedočimo simulaciji stvarnosti. Bezbjednosni sektor, tužilaštvo i policija stavljaju se u funkciju politike. Primjer Milivoja Katnića, ali i mnogih drugih, pokazuje da danas u Crnoj Gori od vladavine prava nije ostalo gotovo ništa”, ocijenio je Radoman.
Nije siguran, kaže, da Crna Gora, sa ovako dubokim poremećajima u sistemu, može postati kredibilan činilac evropske politike.
Preporučeno
“Sloboda medija u Crnoj Gori je ugrožena”, upozorio je Radoman.
