Upoznajte indijsku džinovsku vjevericu, njeno krzno je umjetničko djelo

Upoznajte indijsku džinovsku vjevericu, njeno krzno je umjetničko djelo

Standard

27/09/2018

14:38

Pored obične evropske vjeverice njena azijska rođaka koja se dugo krije u dolinama Indije izgleda poput džina, a njeno krzno je obojeno braon, crvenim, bijelim, ljubičastim, žutim ili narandžastim tonovima. Ovo umjetničko krzno može da pomogne indijskim vjevericama dok se kriju na vrhovima drveća, što je velika prednost jer većinu svog života provode gore, trčeći […]

Pored obične evropske vjeverice njena azijska rođaka koja se dugo krije u dolinama Indije izgleda poput džina, a njeno krzno je obojeno braon, crvenim, bijelim, ljubičastim, žutim ili narandžastim tonovima.

Ovo umjetničko krzno može da pomogne indijskim vjevericama dok se kriju na vrhovima drveća, što je velika prednost jer većinu svog života provode gore, trčeći preko grana, grickajući cvijeće, plodove, sjemenje, insekte i ptičija jaja.

Njihovi dugi repovi, u obliku perja, im pomažu dok se klackaju na tankim granama, ili dok vise u potrazi za hranom.Visoko iznad šumskog tla, one su izvan domašaja raznih predatora, a ako im vreba opasnost sa neba (od strane orlova), ove vjeverice u trenutku uplivaju u krošnje drveća, stapajući se tako sa prirodom.

Povezani članci

Ovo prelijepo stvorenje je državna životinja Maharaštre u Idniji. Ova oblast je takođe dom i jednom od 12 indijskih svetilišta posvećenim boginji Šivi.

Svetiliše je osnovano osamdesetih godina prošlog vijeka, a od tada je porasla i populacija vjeverica. Džinovske vjeverice su se pojavile na popisima ugroženih životinja, ali je isto tako zabilježeno da se njihov broj povećao u svetilištu između 2015. i 2016. godine. Istraživači su pregledali gnijezda vjeverica na obližnjim stablima i ustanovili da 2145 jedinki obitava u krošnjama. Svaka vjeverica može da napravi čak osam gnijezda, tako da je u popisu iz 2017. godine izračunato više od 22 hiljade gnezda.

Kao dodatni podsticaj broju životinja u divljini, zoološki vrt i istraživački centar Rašiv Gandi, pokrenuli su napore za gajenje ovih vjeverica u julu 2018. godine. Uskoro može postojati više ovih živopisnih stvorenja nego ikad.

nationalgeographic.rs

Ostavite komentar

Komentari (0)

X