Uživajte u ovih osam savršenih činjenica o mačkama, potvrđenih naukom.

Prijateljstvo s mačkom moguće je steći sporim treptanjem

Naučnici su otkrili da je sužavanje očiju najbolji način za uspostavljanje odnosa s mačkama.

U istraživanju univerziteta u Portsmutu i Saseksu otkriveno je da ova tehnika imitira ono što se naziva mačjim osmijehom – poznatim kao „sporo treptanje“ – i izgleda da pomaže u stvaranju veze između čovjeka i mačke.

„Kao neko ko je proučavao ponašanje životinja i posjeduje mačku, sjajno je pokazati da mačke i ljudi mogu na ovaj način da komuniciraju“, rekla je profesorka Keren Mekomb sa Odeljenja za psihologiju Univerziteta u Saseksu, koja je nadgledala istraživanje.

Kako navodi, to je nešto što su mnogi vlasnici mačaka već naslućivali, pa je uzbudljivo pronaći dokaz za to.

“Pokušajte da suzite oči prema njima kao što biste to učinili u opuštenom osmijehu, a zatim ih zatvorite na nekoliko sekundi. Videćete da će odgovoriti na isti način i možete započeti neku vrstu razgovora.“

Studija je pokazala da je veća vjerovatnoća da mačke sporo trepću prema vlasnicima nakon što su vlasnici prvo sporo trepnuli njima, u poređenju s trenutkom kada uopšte nije bilo interakcije.

Svaka deseta kućna mačka pati od separacione anksioznosti

U istraživanju se pokazalo da svaka deseta mačka koja je bila odvojena od vlasnika ima probleme u ponašanju.

U studiji o mačkama s problemima povezanim sa separacijom primijećeno je da mačke s ovim problemom češće potiču iz domaćinstava u kojima nema žena ili u kojima živi više od jedne žene.

Nedostatak igračaka, kao i odsustvo drugih kućnih ljubimaca, takođe je bio povezan s razvojem sličnih problema u ponašanju.

Vlasnici su davali osnovne informacije o svakoj mački, uključujući opise interakcija, ponašanje tokom odsustva vlasnika, kao i životno okruženje.

Analiza je pokazala da je 13,5 odsto svih mačaka ispoljilo bar jednu od osobina povezanih sa separacionim problemima. Najčešće je primijećeno destruktivno ponašanje (kod 20 od 30 mačaka).

Druge osobine uključivale su prekomjerno oglašavanje (19 mačaka), uriniranje na neprimjerenim mjestima (18), agresivnost (11), uznemirenost-anksioznost (11) i neprimjerenu defekaciju (7 mačaka).

Depresija i apatija, obilježene nedostatkom energije i gubitkom interesovanja, takođe su zabilježene kod 16 mačaka s problemima povezanih sa separacijom.

Mačke vas zaista vole

Hrana je ono što je prvobitno povezalo ljude i mačke, ali to ne znači da vas vide samo kao „otvarač za konzervu“.

Hemijska analiza kostiju mačaka starih 5.300 godina iz Kine pokazala je da su ove drevne mačke bile lovci na glodare koji su živjeli u skladištima žitarica. Mi smo im pružali sklonište, a one su se brinule o štetočinama.

Vremenom su u zapadnim kulturama kućne mačke birane ne samo po kandžama već i po tome koliko su mazne. Od tog trenutka počelo je da se razvija nešto dublje od ljubavi prema hrani.

Kao i kod pasa, pripitomljavanje mačaka dovelo je do izražavanja niza „mačećih“ ponašanja – lizanja, igre, donošenja poluživih miševa kući. Takva ponašanja nisu vezana samo za hranu – ona ukazuju na osjećaj porodice.

U septembru 2019. objavljeno je da mačke pokazuju osobine „sigurne privrženosti“ viđene kod pasa, gdje prisustvo čovjeka-negovatelja izaziva ponašanja sigurnosti i smirenosti.

Postoje i posebni dokazi da mačke, kada ih neko mazi, dobijaju nagli priliv moždanih hormona sličan onome koji ljudi imaju u prisustvu svojih najbližih. Dakle, psi možda imaju ozbiljnu konkurenciju u trci za titulu najboljeg čovjekovog prijatelja.

Mačke mogu da osjete kada se približava oluja

Mačke, kao i mnoge druge životinje, osjetljivije su od ljudi na zvukove, mirise i promjene atmosferskog pritiska, pa njihove izoštrene čulne sposobnosti omogućavaju da predosjete oluju mnogo prije nego što to primijeti vlasnik.

Neposredno prije oluje unutrašnje uho mačke može da registruje nagli pad atmosferskog pritiska i poveže ga sa približavanjem nevremena. Ako je oluja već daleko, mačka može da čuje grmljavinu.

Takođe može da osjeti miris kiše koja nailazi ili prepoznatljiv miris ozona, gasa koji ima oštar, metalni miris.

Mačke vole kutije jer su udobne

Mačke mogu spavati i do 18 sati dnevno. Pošto su samotnjaci, žele sigurno mjesto za odmor.

Međutim, mačka sklupčana u maloj kutiji, čak i na otvorenom, vjerovatno samo izbjegava hladan pod. Mačkama odgovara sobna temperatura oko 14 stepeni Celzijusa viša od one koja je prijatna ljudima, pa će, ako nema sunčevih zraka, odabrati udobnu kutiju za cipele.

Kućne mačke imaju ogroman uticaj na lokalnu divljač

Domaće mačke ubijaju više plena na određenom području nego divlji predatori slične veličine, pokazuje istraživanje.

Prema studiji iz marta 2020, lov kućnih mačaka može imati veliki efekat na lokalnu populaciju divljih životinja. Naučnici tvrde da je taj uticaj najizraženiji u blizini njihovih domova, jer se mačke uglavnom kreću u krugu od oko 100 metara.

Studija je pokazala da kućne mačke ubijaju dva do 10 puta više divljih životinja nego ekvivalentni divlji predatori.

„Pošto jedu hranu iz posude, mačke ubijaju manje plena dnevno od divljih predatora, ali su njihovi dometi toliko mali da se efekat na lokalni plen veoma koncentrisano ispoljava. Kada se tome doda neprirodno velika gustina kućnih mačaka u nekim oblastima, rizik po ptice i male sisare postaje još veći“, rekao je glavni autor Rolan Kejs.

Studija je pokazala da mačke u prosjeku ubijaju od 14,2 do 38,9 životinja po hektaru godišnje, a najveća šteta nastaje u područjima sa narušenim staništima, poput naselja.

Mačke ne mogu da budu vegani

Mačke su u prirodi potpuno mesožderi, a određene aminokiseline, poput taurina, nalaze se isključivo u mesu i one ne mogu same da ih sintetišu ili skladište. Zbog toga veganska ishrana mačke mora biti veoma pažljivo usklađena s njenom starošću i tjelesnom težinom.

Nedostatak taurina može izazvati sljepoću i srčanu insuficijenciju, dok previše taurina može dovesti do ozbiljnih urinarnih infekcija.

Mačji brkovi ih čine preciznim ubicama
Karakteristični „brkovi“ mačke, sastavljeni od oko 24 pokretljive dlake, dopunjeni su manje uočljivim brkovima iznad očiju, na bradi i na zadnjem dijelu prednjih šapa (karpalni brkovi).

Ove zadebljale dlake prepune su nerava koji pomažu mačkama da doslovno „opipaju“ svoj plen, posebno u mraku.

Brkovi na licu poravnavaju se s širinom tijela i pomažu u procjeni rastojanja tokom kretanja, dok precizno ubijanje omogućavaju proprioceptori – posebni senzori na vrhovima koji registruju udaljenost, pravac i teksturu plena.

Brkovi takođe mjere protok vazduha i usklađuju kretanje. Nije ni čudo što je mačka tako graciozna životinja.