Zašto „kisjelo“ tijelo ne može biti zdravo

Kisjelost organizma je naziv za različita stanja u kojima je poremećen odnos kisjelina i baza u organizmu, pa je pH vrijednost krvi i mokraće pomjerena ka kiseloj reakciji, odnosno, pH < 7,35.

Kiselost organizma je pogodna za razvijanje mnogih bolesti, pa je u zdravoj i uravnoteženoj ishrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutralizira bazu i obrnuto.

Kad je riječ o kisjelosti pojedinih namirnica treba naglasiti da se one razlikuju prema proizvodima koji nastaju poslije njihove razgradnje i apsorpcije, tj. prema uticaju na pH vrijednost krvi i mokraće.

To što je neka namirnica kisjelog ukusa ne znači da doprinosi kiselosti organizma – često je upravo suprotno. Na primjer, limun je vrlo kiseo, ali njegovom razgradnjom u probavi stvara se bazno stanje.

S druge strane, slatkiši i meso, koji nisu kisjelog ukusa, doprinose acidozi jer se njihovom razgradnjom u krv otpuštaju sastojci ili materije koje zakisjeljuju organizam.

Kada smo zdravi, lako možemo uspostaviti narušenu ravnotežu koja nastaje nepravilnim izborom namirnica. Postoje, naime, tri vrste namirnica:

1. Alkalizirajuće namirnice koje uglavnom sadrže katione i povećavaju alkalnu (baznu) rezervu u krvi,

2. Acidirajuće namirnice koje uglavnom sadrže anione i povećavaju kisjelu reakciju te dovode do smanjenja alkalne rezerve,

3. Neutralne namirnice, koje sadrže i katione i anione i koje ne dovode do kisele niti bazne reakcije. Malo je namirnica koje su neutralne.(Ion je atom ili molekula. Negativno naelektrisani ion naziva se anion, a pozitivno naelektrisani ion naziva se kation).

Neutralne namirnice mogu se prebrojati na prste: bundeva / dinja, margarin, hladno cijeđena ulja, voćni sirupi, sjeme susama i vitaminski čajevi.