Video
Mnogi od nas ne vole kada krenu hladno vrijeme. Pokrijemo se ćebetom, navučemo puno odjeće i s čežnjom kroz maglu tražimo preostale zrake sunca. Ako ste pomislili da ste usamljeni u takvoj reakciji na prve mrzle jesenske dane, varate se.
Preporučeno
Nije problem u vama, vašem tijelu je jednostavno potrebno neko vrijeme da se privikne na hladnoću, piše The New York Times.
“Tokom zime se naviknemo na temperature oko nas, tako da nam se 10 stepeni Celzijusa u februaru čine divnim, dok nam se ta ista temperatura u jesen čini jako hladnom”, rekao je fiziolog Džon Kastelani iz instituta U.S. Army Research Institute of Environmental Medicine (USARIEM).
Neki stručnjaci smatraju kako je uzrok našeg različitog doživljaja temperatura početkom jeseni i krajem zime čisto psihološke prirode. No drugi stručnjaci, poput Kastelanija, misle drugačije. Oni smatraju kako dokazi upućuju na to da se tijelo tokom vremena privikava na okolne promjene i vježba da podnosi hladnoću.
Vjerojatno ste to primijetili, svako od nas na drugačiji način doživljava toplo ili hladno vrijeme. Istraživanja su, na primjer, pokazala kako osobe jače tjelesne konstitucije gube više tjelesne topline tokom hladnog vremena od osoba manje tjelesne građe. Razlog tome je jednostavan, veći i krupniji ljudi zrače toplinu kroz veću površinu tijela pa je tako više i gube. S druge strane, deblje osobe gube manje topline od mršavijih jer potkožna mast služi kao neka vrsta izolacije.
Takođe, stariji ljudi teže podnose hladno vrijeme nego mladi.
Kada krenu prve hladnoće, senzori u našoj koži, poznati kao termoreceptori, prepoznaju tu promjenu i šalju signale hipotalamusu, dijelu našeg mozga koji se ponekad naziva i tjelesnim termostatom.
Kako bi održao stalnu tjelesnu temperaturu, hipotalamus može učiniti dvije stvari: a) stezati krvne žile na periferiji tijela i smanjiti dotok tople krvi u udove i kožu te je preusmjeriti u trup, gdje je toplina najpotrebnija, ili b) pokrenuti drhtanje tijela kako bi ono time stvorilo dodatnu toplinu.
No tokom vremena tijelo nam drugačije reaguje na hladnoću. Istraživanja su pokazala da osobe koje često borave na hladnom vremenu više tolerišu niske temperature jer im se krvne žile manje stežu ili im tijelo više drhi.
Na primjer, naučnici su primijetili da su ribarima ruke, jer ih često imaju uronjene u hladno more, toplije kada ih drže u hladnoj vodi nego kod ispitanika kontrolne grupe koji nisu ribari.
“Tokom cijele zime osjećamo hladan vjetar na svojim obrazima. Na to nam se koža navikava i nakon nekog vremena krvne žile lica više se toliko ne stežu. Zbog toga imamo veći dotok tople krvi u lice i manje osjećamo hladnoću”, objasnio je Kastelani.
