Video
“Lako je njemu. Ja čim pojedem nešto, odmah mi se zalijepi”, jedna je od rečenica kada ljudi opisuju prijatelje koji bezmalo isprazne frižider i ne ugoje se ni gram. Najnovije naučno istraživanje kaže da ima istine u tome.
Preporučeno
Biti mršav izgleda da nije samo pitanje zdrave ishrane, već i genetike. Naučnici su otkrili određene genetske regije koje omogućavaju nekim ljudima da budu mršavi. Međunarodni tim, koji je svoje istraživanje objavio u časopisu “PLOS dženetiks” (PLOS Genetics), smatra da su za vitak stas nekih ljudi više zaslužni geni, nego li obraćanje pažnje na ishranu.
Uprkos tome što su proteklih godina naučnici pronašli stotine različitih genetskih promjena, koje povećavaju šansu da ljudi postanu gojazni, mnogo manje pažnje bilo je usmjereno na potragu za genima čiji je efekat potpuno suprotan.
Ovaj put, stručnjaci su uporedili uzorke DNK od 1.600 osoba u Velikoj Britaniji sa indeksom tjelesne mase ispod 18 sa uzorcima 2.000 izuzetno gojaznih ljudi i 10.400 ljudi uobičajene mase.
Osim toga, uzimani su u obzir detaljno popunjeni upitnici, u kojima su ispitanici morali da daju informacije o svom stilu života i potencijalnim poremećajima u ishrani.
Tako je otkriveno da gojazni ljudi vrlo često posjeduju gene povezane sa viškom kilograma. Sa druge strane, vitki ljudi su imali vrlo malo pomenutih gena, ali su imali promjene u genetskih regijama koje se povezuju sa zdravom mršavošću.
Vođa istraživanja profesor Sadaf Faruki, sa Univerziteta Kembridž, pozvao je ljude da manje osuđuju gojazne ljude.
“Ova studija pokazala je po prvi put da zdravi mršavi ljudi su često takvi zato što su manje opterećeni lošim genima koji su povezani sa gojaznošću, a ne zato što su moralno superiorniji ili imaju snažniju volju, kako često vole da ističu”, ističe Faruki.
Ipak, stručnjaci ističu da uprkos ovim zaključcima na stanje tijela umnogome i dalje utiču način života, ishrana, stomačna flora i fizička aktivnost.
