Video
Ovo je loša vijest za sve one koji vjeruju da je zdravo svakodnevno popiti čašu vina. Rezultati velike studije sprovedene u 195 zemalja svijeta upućuju na to da čak i povremeno konzumiranje čaše vina ili piva povećava rizik od zdravstvenih problema i preuranjene smrti.
Velika globalna studija čiji su rezultati objavljeni u petak u stručnom časopisu “Lancet” potvrdila je ono što je zaključeno u ranijim istraživanjima – ni najmanja količina alkohola nije dobra za zdravlje.
Uprkos ranije sprovedenim istraživanjima po kojima umjereno pijenje alkohola štiti od srčanih bolesti, nova studija pokazuje da i najmanja količina donosi više štete nego koristi.
Vođa studije u kojoj je učestvovalo više od 500 stručnjaka iz svih djelova svijeta, Maks Grisvold, naučnik sa Instituta za metriku i evaluaciju iz Sijetla, kaže da je riječ o do sada najopsežnijoj studiji s obzirom na raspon podataka o kojima se u studiji vodilo računa.
“Rizici koje izaziva konzumacija alkohola neutraliziraju njegov zaštitni učinak”, zaključak je studije. Pritom, treba voditi računa i o tome da zdravstveni rizik raste proporcionalno popijenoj količini alkohola, ističe Grisvold.
Svakodnevno pijenje “standardne količine” od 10 grama alkohola, što je ekvivalent malom pivu, čaši vina ili čašici od 30 ml žestokog pića, za otprilike 0,5 posto povećava opasnost od razvoja najmanje jedne od dvadeset bolesti povezanih s alkoholom.
Na prvi pogled, rizik se ne čini velikim, ali na globalnom nivou dobija drugu dimenziju.
“Na globalnom nivou dodatan rizik od 0,5 posto među onima koji svakodnevno konzumiraju alkohol rezultiraće smrću 100.000 ljudi godišnje”, objašnjava jedna od učesnica studije, Emanuela Gakidou, profesorka na Univerzitetu Vašington.
Manje je bolje, a nimalo je najbolje
Svakodnevnim konzumiranjem dvaju pića rizik raste na sedam posto, a s pet jedinica mogućnost ozbiljnih zdravstvenih posljedica povećava se za 37 odsto.
“Objava novih podataka uvijek kaska za izmjenama i usvajanjem revidiranih smjernica”, kaže Gakidou, koja priznaje da i sama povremeno konzumira alkohol.
“Međutim, činjenice su činjenice i ja ih, poput 2,4 milijarde ljudi na ovoj planeti koji konzumiraju alkohol, moram ozbiljno shvatiti”, kaže naučnica i iznosi podatak po kojem je u 2016. godini prekomjerno konzumiranje alkohola bilo sedmi po redu uzrok preuranjenih smrti i bolesti.
Ispred alkohola su: visok krvni pritisak, pušenje, mala porođajna težina i prevremeno rađanje, dijabetes, gojaznost i zagađenost okoline.
Treba istaći da je među populacijom starom između 15 i 49 godina života alkohol najsmrtonosniji faktor bolesti i preuranjenih smrti. Odgovoran je za više od 12 posto smrtnih slučajeva u muškoj populaciji.
Kada se radi o količini konzumiranog alkohola na vrhu ljestvice su Rumuni, koji dnevno prosječno popiju devet pića, a nakon njih su Portugalci, Luksemburžani, Litvanci i Ukrajinci sa sedam pića dnevno.
Među ženama su po količini prve na listi Ukrajinke koje tokom 24 sata prosječno popiju više od četiri pića, a slijede žene iz Andore, Luksemburga, Bjelorusije, Švedske, Danske, Irske i Velike Britanije, koje dnevno prosječno konzumiraju tri jedinice alkoholnog pića.
Preporučeno
Izvor: b92.net
