Čak je 10 žena koje su u Adolfu Hitleru prepoznale šarmantnog muškarca i koje su očito bile zaljubljene u njegovu sumanutu ličnost. Slijedile su ga u stopu i zbog njega su bile spremne i umrijeti.

Eva Braun

Bez Eve Braun ne može se napraviti niti jedan spisak Hitlerovih žena. Imala je 17 godina kad ga je upoznala. Njemu je bilo 40. Radila je kao asistentkinja fotografa. Duboko nesrećan, njen odnos sa vođom bio je prepun ljubomore. Eva je barem dva puta pokušala da se ubije.

Ipak, Eva i Hitler su, po svemu sudeći imali normalan seksualni život i vjerovatno se dobro zabavljala kad je snimala fotografiju Nevila Čemberlejna i Hitlera kako sjede u foteljama u Hitlerovom stanu. Vjerno ga je slijedila u stopu i bila sa njim u bunkeru kada je već bilo jasno da je Njemačka izgubila rat. Tu su organizovali i kratku ceremoniju vjenčanja, da bi nekoliko sati kasnije, 29. aprila 1945. zajedno izvršili samoubistvo. Ispila je kapsulu cijanida i upucala se pored svog supruga.

Magda Gebels

Magda Gebels je bila žena nacističkog šefa propagande Jozefa Gebelsa. Vjerovatno su se oženili kako bi zajednički napredovali u službi, a ne zbog ljubavi. Imali su šestoro djece, a brak je bio vrlo turbulentan jer je Gebels bio gotovo patološki nevjeran Magdi, ali istovremeno vrlo ljubomoran zbog njene bliskosti sa Hitlerom. I sama Magda imala je najmanje dvojicu ljubavnika.

Pridružila se Hitleru i svom suprugu u bunkeru, pa su i ona i Gebels takođe izvršili samoubistvo, a ubili su i svoje šestoro djece dajući im najprije morfijum, da ih uspavaju, a zatim i cijanid. Mogli su izbjeći smrt jer je Magda imala dovoljno prijatelja da ih izvuče iz Berlina.

Geli Raubal

Geli Raubal bio je Hitlerova polu-nećaka po njegovoj sestri Angeli. Kad se Geli upisala na Univerzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu na studije medicine, preselila se u Hitlerov stan. Hitler se odmah nametnuo mladoj Geli kao uzor i autoritet. Kad je otkrio da je u vezi sa njegovim vozačem, Emilom Mosrisom, Hitler ih je prisilio da odmah prekinu tu vezu.

Krajem 1931., kada je Hitler odbio pustiti Geli da putuje u Beč, uzela je pištolj i ubila se. Stoga se još uvijek raspravljao tome kakav je zapravo bio njegov odnos s Geli, a sumnja se da su imali i seksualne odnose. U to vrijeme kružile su glasine da je mlada djevojka bila zaljubljena u svog polustrica, ali i da ju je Hitler seksualno iskorišćavao. U svakom slučaju, gotovo je sigurno da je veza bila nezdrava. Kasnije je Hitler izjavio da je Geli bila jedina žena koju je stvarno volio. Njenu sobu u Berghofu ostavio je netaknutu poslije njene smrti, a fotografije je držao i u svom kabinetu u Berlinu.

Juniti Mitford

Nisu sve žene u Hitlerovom uskom krugu bile Njemice. Ugledna Juniti Mitford bila je prekrasna engleska dama, jedna od “Mitfordovih djevojaka” iz visokog društva 30-ih godina prošlog vijeka. Potpuno opsjednuta Hitlerom, otputovala je u Nemačku 1934. godine i slijedila ga sve dok ga konačno nije upoznala u Minhenu u jednom restoranu.

Čvrsto uključena u najuži krug njegovih ljudi, Mitford je postala vatreni pristalica nacističkog režima, a Hitler joj je ponudio smještaj u jednom minhenskom stanu u kojem je još uvijek živio jedan jevrejski bračni par. Očito je njen zadatak bio da “odmjeri” stan i pripremi ga za obnovu, pa je bračni par uskoro protjeran u kuhinju.

Kada je proglašen rat, Juniti je pokušala samoubistvo. Metak je ostao preblizu mozga i ljekari ga nisu mogli ukloniti. Preživjela je i vraćena u Englesku. Nesposobna da se brine o sebi, o njoj se ostatak života brinula njena porodica. Umrla je 1946. od meningitisa uzrokovanog moždanim oteklinama oko metka.

Emi Gering

Bila je njemačka glumica i druga supruga Hitlerovog glavnog zapovijednika Luftvafea, Hermana Geringa. Ona je postala poznata kao “Prva dama trećeg Rajha” jer je bila hostesa mnogim državnicima prije Drugog svijetskog rata. U svojstvu “prve dame” izazivala je konstantnu ljubomoru Eve Braun, ali ni Emi nije voljela Evu.

Emi je uživala u velikoj pažnji njemačkih medija. Živela je raskošnim životnim stilom i često se pojavljivala u raznim časopisima i filmskim žurnalima. Kako bi brojne palate ukrasila umjetničkim djelima, ona i njen muž dobili su bezbrojne slike koje su bili oduzete od Jevreja.

Kad se rat završio, Emi je optužena za nacističke zločine i i osuđena na višegodišnju zatvorsku kaznu, a kad je izašla zabranjen joj je povratak na pozornicu kao glumici. Budući da nije mogla zarađivati za život, živjela je u neimaštini u malom stanu u Minhenu, do smrti 1973. godine.

Margaret Himler

Margaret je bila medicinska sestra koja se razvela od prvog muža kada je upoznala Hajnriha Himlera. Bila je sedam godina starija od njega, ali to nije bio glavni problem Himlerove porodice kad je rekao da će se za nju oženiti. Margaret je bila protestantkinja, a on je vaspitan u rimo-katoličkom duhu. Zato je Margi, kako su ju zvali, Himlerova porodica opisivala kao “smrznutu ribu koja ne želi da bude usjedelica”.

Poslije rata, Margaret je uhapšena zajedno sa ćerkom Gudrun i obje su odvedene u logor. Njeni ispitivači su uskoro shvatili da ona uopšte nema pojma šta joj je radio suprug, pa su puštene i ona i ćerka. Margaret je sa svojom porodicom nastavila da živi u Minhenu. Uprkos tome što je sve uvjeravala da nije bila svjesna nacističkih planova o istrebljenju Jevreja, ostala je žigosana kao nacionalsocijalistkinja.

Lina Hajdrih

Lina je bila supruga Rajharda Hajdriha, čelnika Gestapoa, Kripoa, odnosno Kriminalističke policije i Službe bezbjednosti – SS-a. Bio je i jedan od glavnih arhitekata holokausta.

Smatrali su ga jednim od najbrutalnijih članova nacističkog režima, a i sam Hitler ga je nazvao “čovjek sa gvozdenim srcem”. Brak Line i Rajnharda Hajdriha nije počeo najsrećnije jer je on u to vrijeme otpušten iz mornarice budući da je zbog Line raskinuo vjeridbu sa drugom ženom. Lina je preuzela stvari u svoje ruke i predložila Hajdrihu da se prijavi za posao u protivobaveštajnoj službi.

Hajdrih je ubijen 1942. godine u Pragu u atentatu koji su na njega izvršili češki i slovački vojnici školovani u britanskim vojnim školama. Nakon rata Lini je odobrena penzija jer je njen suprug bio pukovnik koji je stradao u atentatu. Inače, ona je njegov lik i djelo branila do posljednjeg dana života 1985. godine.

Eleonora Baur

Školovana za medicinsku sestru, Eleonora je kao mlada djevojka rodila dvoje vanbračne djece. Radila je u Kairu, te se dva puta udavala i razvodila prije nego što se 1920. godine našla u Minhenu. Bliska prijateljica Hitlera, bila je jedna od utemeljivača Nacional-socijalističke radničke partije. Uhapšena je nekoliko puta zbog vatrenih antisemitskih govora. Takođe je bila jedina žena koja je slušala Hitlerov zloslutni govor u Pivnici.

Baur je odigrala i značajnu ulogu u osnivanju i upravljanju zloglasnog logora Dahau nedaleko Minhena. Optužena je da je koristila logoraše za obnovu vile koju joj je darovao Hitler, a ubrzo je stekla reputaciju prave zlostavljačice.

Elza Brukman

Rumunska princeza Elza Brukman rođena je kao princeza Kantakuzin, ćerka princa Teodora. Bila je udata za njemačkog izdavača Huga Brukmana. Oboje su bili ljubitelji Hitlerovog lika i djela i pomagali mu finansijski u njegovoj najranijoj karijeri, pa tako i prije i poslije neuspjelog puča početkom 20-ih godina.

Elza je bila vjerna Hitleru i osnovala je salon u kojem se okupljalo visoko društvo samo kako bi pomogla Hitleru da se upozna sa važnim i bogatim ljudima, uključujući i industrijalce koji su finansirali njegovu stranku. Elza je takođe objavila filozofske spise Hjuston Stjuart Čemberlena, dvotomnu ediciju “Temelji devetnaestog vijeka” koji su utrli put u antisemitizam nacističkog režima. Elza je umrla 1946. godine.

Vinfred Vagner

Vinifred je bila snaha slavnog njemačkog kompozitora Riharda Vagnera. Porijeklom je iz Engleske, a nakon muževe smrti nastavila je voditi tradicionalni Bajrojt festival. Njeno prijateljstvo sa Adolfom Hitlerom potiče iz ranih 20-ih.

Vinifred je Hitleru poklonila papir na kojem je u zatvoru pisalo “Majn Kampf” dok je služio kaznu zbog pripremanja puča u Pivnici. Iako su bili vrlo emotivno povezani, Vinfred Vagner i Hitler se nikada nisu vjenčali, ali su ostali jako dobri prijatelji.

Vagnerova porodica bila je zgrožena Hitlerovim stavovima o Jevrejima, ali istoričari tvrde da je i poslije rata Vinfred bila posvećena Hitleru. Iako joj je tada zabranjeno da vodi Bajrojt Festival, Vinfred je i dalje ostala uticajna osoba. Kao i o svim drugim Hitlerovim ženama, tako se ni ona nije pokajala zbog svoje veze s Hitlerom. Umrla je 1980. godine