Žene lakše padaju u depresiju: Teret koji one mogu da ponesu, rijetko koji muškarac umije

Neke promjene raspoloženja i depresivni osjećaji nastaju s normalnim hormonskim promjenama. Ali, same hormonalne promjene ne izazivaju depresiju. Ostali biološki faktori, nasledne osobine i lične životne okolnosti i iskustva povezani su s većim rizikom od depresije.

Razlozi neravnomjerne raspodjele polova, kada je depresija u pitanju, nisu baš sasvim jasni, ali se smatra da su djelom biološki, djelom psihološki, a djelom socio-kulturalni.

U poređenju s muškarcima, žene mogu imati jaču genetsku predispoziciju za razvoj depresije, jer su više izložene hormonalnom disbalansu. Ovo se posebno dešava tokom trudnoće, posle nje i u menopauzi. Nije rijedak slučaj i da se dešava u ranijem periodu tokom puberteta.

Sa psihološke strane gledano, žene su “glasnije” od muškaraca, odnosno sklonije su tome da više razmišljaju o stvarima uopšte.To jeste dobro, ali i te kako stvara podlogu za razvoj depresije.

Suprotno tome, muškarci imaju veće vjerovatnoće da reaguju na teška vremena sa stoicizmom, ljutnjom ili zloupotrebom supstanci. Kada su odnosi u pitanju, žene su uglavnom te koje više ulažu u vezu, pa će ih problem u istoj više pogađati i lakše će upadati u depresivna stanja, pogotovo ako je problem nerješiv.

U socio-kulturalnom smislu žene su izložene većem stresu od muškaraca. One ne samo da će, u nekim slučajevima, morati da rade baš kao muškarci, već će se od nijh možda očekivati da snose teret održavanja doma, odgajanja djece, brige o starijim rođacima i trpljenja u svakom smislu.

Životni vijek žena je duži nego kod muškaraca. Duboka starost je često povezana sa strahom, usamljenošću, lošim fizičkim zdravljem i nesigurnošću, a samim tim i sa depresijom.

Kod žena se češće uspostavlja dijagnoza depresije, a razlog tome je njihova posjeta lekaru i spremnost da razgovaraju o problemima i osjećanjima koja su posledica istih.

Muškarci će se veoma rijetko samoinicijativno obratiti stručnjaku, čak i kada su svjesni svih simptoma koji ukazuju na depresivno stanje.

Prema nedavno sprovedenim naučnim istraživanjima, glavni “krivac” za veću vjerovatnoću depresije kod žena u odnosu na muškarce je testosteron. Američki naučnici su podvrgli stresu grupu muških i grupu ženskih miševa da bi za to vrijeme posmatrali moždanu aktivnost kod ovih životinja.

Kod ženskih miševa je uočeno depresivno ponašanje i povećana aktivnost u dijelu hipokampusa koji se aktivira pod stresom i pod dejstvom emocija. Kod muških miševa, moždana aktivnost u pomenutom djelu hipokampusa bila je znatno manja, a smatra se da je za ovaj zaštitni mehanizam zaslužan testosteron.

Izvor: Still