Mnogi se ljudi tokom zime osjećaju tužno, što je stanje koje ima svoj naziv. Smatra se da je sezonski afektivni poremećaj (SAD) izazvan manjom izloženošću sunčevoj svjetlosti zbog kraćih, zimskih dana. Upravo to može uzrokovati umor, depresiju, beznađe i socijalno povlačenje.

Pored tipičnih tretmana koji podrazumijevaju ljekove protiv depresije ili terapiju svjetlom, korisna može biti i promjena ishrane.

Naime, pojedina hrana zaista je u stanju podići naše raspoloženje i učiniti nas srećnijima, a evo i koje vam namirnice u tome mogu pomoći.

Pokušajte s fermentisanom hranom

Kiseli kupus, kiseli krastavci, kefir i jogurt pokreću dobre bakterije u vašim crijevima što može povisiti količinu određenih hemikalija u mozgu koje mogu pomoći u ublažavanju depresije.

Uzimajte bobičasto voće i zeljasto povrće

Ovo je uvijek dobar izbor, pun antioksidansa i drugih hranjivih stvari naročito dobrih za mozak. British Journal of Nutrition otkriva da je učestali unos bobičastog i drugog voća povezan s većim psihičkim blagostanjem i manjom depresijom.

Tako je i sa povrćem poput kelja, spanaća, rukole i zelenog povrća, koje je odlično za očuvanje vašeg mentalnog zdravlja i podržavanje kognitivnih funkcija.

Orašasti plodovi i sjemenke kao grickalice

Već smo upoznati kako su orasi posebno korisni za zdravlje mozga jer sadrže triptofan, aminokiselinu potrebnu za proizvodnju hormona serotonina koji stabilizuje raspoloženje. To je sasvim dovoljan razlog da svakodnevne grickalice zamijenite s ovom namirnicom koja će vas učiniti srećnijima.

Pojačajte kurkumu (i ostale začine)

“Začini koji ‘griju’ zimi su muškatni oraščić, cimet i đumbir”, kaže nutricionistica Uma Naidoo.

Kurkumin, aktivni sastojak kurkume, posebno je snažno protivupalno sredstvo koje štiti mozak, stoga je jasno zašto biste tokom zimskih dana trebali pojačati njegovu upotrebu.

Pridržavajte se mediteranske ishrane

Masline, maslinovo ulje, povrće, pasulj, orašasti plodovi, sjemenke i riba, sve je to u skladu s mediteranskim stilom ishrane.

“Većina ljudi zna da ono što jedu može uticati na njihovu težinu, zdravlje, srce i rizik od dijabetesa, ali mnogi ne shvataju koliko ishrana može uticati na depresiju”, kaže Bill Bradley nutricionistički stručnjak i predsjednik MediterraneanLiving.com.

Istraživanja su pokazala da prelazak na mediteransku ishranu umjesto one s visoko prerađenom hranom značajno smanjuje rizik od depresije kod muškaraca i žena, pa čak i kod starijih osoba.

“Dijeta bogata ultra-prerađenom hranom povećava rizik od depresije tako da kombinacija izbacivanja prerađene hrane i povećanja nutritivno bogate hrane udvostručuje učinke mediteranske ishrane na poboljšanje raspoloženja”, kaže Bradley.

Izbjegavajte pretjerani unos slatkiša i neuravnotežene obroke

Iako se uz novogodišnjie praznike vežu slasni slatkiši, kolači i sokovi, oni mogu dodatno pogoršati loše raspoloženje. Istraživanja pokazuju da visok unos šećera ima negativan učinak na psihičko zdravlje te može doprinijeti i pogoršati simptome depresije.

“Konzumiranje slatkiša može izazvati pustoš u vašim nivoima šećera u krvi i učiniti da se osjećate tromije”, upozorava sertifikovana nutricionistikinja Bonnie Taub-Dix.

U međuvremenu, osobe koje pate od SAD-a imaju sklonost češćem konzumiraju obroka u kasnim večernjim satima, u odnosu na ostatak dana. Preskakanje obroka ili izuzetno stroge dijete, nisu nešto što će nam pomoći da smo raspoloženiji.

“Jedite redovno. Tek kada uravnotežite obroke, osjećaćete pozitivne promjene u raspoloženju”, savjetuje Taub-Dix.

Unosite ugljenohidrate – ali pažljivo

Kad nismo najbolje raspoloženi, obično žudimo za “utješnom” hranom, koju su nam davali i dok smo bili djeca. A ona je obično puna ugljenohidrata.

“Iako dosta ljudi ima negativan stav prema ugljenohidratima, oni zapravo mogu pomoći da se osjećate dobro, pod uslovom da jedete pravu vrstu i količinu koji odgovaraju vašem organizmu”, kaže Taub-Dix.

Unosom ugljenohidrata, spominje ona, osjećati ćete se poletnije, a oni imaju i snažan učinak na serotonin, tzv. hormon sreće.

Birajte one koji sporo sagorijevaju, a to su hljeb od cijelih žitarica, krompir i tjestenina s vlaknima i proteinima.

I za kraj, imajte na umu da ova pravila, kao ni navedene namirnice, ne odgovaraju baš svim osobama. Hrana koja bi trebala da nas čini “srećnima”, kod nekoga može izazvati glavobolju, te je najbitnije slušati svoj organizam i prvenstveno birati ono što mu prija.