Pred crnogorskih aerodromima je svijetla budućnost, te ih ne bi trebalo davati pod koncesiju, pokazala je “Analiza aerodromske industrije sa fokusom na koncesioni aranžman za valorizaciju Aerodroma Crne Gore”, koju je uradila kompanije Fidelity consulting. U analizi se posebno ističe da je koncesiona naknada od 100 miliona eura mala, jer će koncesionar (i pored svih ulaganja) ostvariti profit od 289 do 584 miliona eura, u zavisnosti od povećanja aerodromske takse i broja putnika.

U analizi objavljenoj na 66 strana, Fidelity constalting predlaže Vladi Crne Gore kako riješiti priču oko aerodroma i objašnjava na koji način bi oni ostali u državnom vlasništvu, a da pri tome svi budu na dobitku.

“Potrebno je napraviti urgentne investicije u oba aerodroma iz likvidnih sredstava koje kompanija ima; pripremiti dokumentaciju za apliciranje za bespovratna sredstva kod Investicionog okvira za zapadni Balkan (kao što smo uspješno uradili za projekte otpadnih voda u Podgorici i željeznice) kako bismo dobili dio bespovratnih sredstava iz ovog fonda; paralelno pripremati dokumentaciju do 2025. godine kada Crna Gora uđe u EU nakon čega bi u značajnoj mjeri koristili strukturne fondove za infrastrukturu i uradili sličnu stvar kao aerodrom Dubrovnik“, ističe se u analizi.

Kroz ova tri predloga, kako dodaju, aerodromi bi bili profitabilniji, a novac bi ostao u Crnoj Gori.

“Kroz ove predloge Aerodromi Crne Gore bi ostali u državnom vlasništvu, razvijali bi se većim dijelom iz bespovratnih sredstava EU dok se broj zaposlenih ne bi mijenjao. Svi bi bili na dobitku – država, aerodromi, Montengro airlines, zaposleni, dobavljači, kupci – baš svi osim koncesionara“, objašnjeno je u analizi.

Prema njihovim navodima, ukoliko se Vlada ipak odluči za davanje aerodroma pod zakup, koncesiona naknada mora biti znatno veća.

“Možemo zaključiti da je predloženi iznos od 100 miliona eura naknade za koncesiju (koji je jednak sadašnjem godišnjem profitu za narednih 25 godina) – prenizak, ako imamo u vidu sljedeće: Prvo, broj putnika na Aerodromima Crne Gore će se utrostručiti (sa 2 na preko 6 miliona putnika). Drugo, postoji ogroman prostor za povećanje takse za 3,92 eura po odlazećem putniku kako bi dostigli aerodrom NIkola Tesla ili za dostizanje razlike u taksi od 8,75 eura da bi imali istu taksu kao na aerodromu Franjo Tuđman. I treće postoji prostor za rast neavijacijskih prihoda sa sadašnjih 15% na 40% ukupnih prihoda“, kaže se u analizi.

Povećan broj putnika

Prema podacima iz samog koncesionog akta kojim se žele valorizovati Aerodromi Crne Gore, u narednih 25 godina na aerodromima Podgorica i Tivat, broj putnika će se utrostručiti, što će se značajno odraziti na enornmno povećanje profitabilnost aerodroma Crne Gore.

Skoro ista sitacija sa rastom broja putnika je i na aerdormu u Tivtu.

 

Prvi scenario

Ukoliko bi se taksa na crnogorskim aerodromima povećala za 3,92 eura, tj. izjednačila sa beogradskim aerodromom, ukupni novi prihodi na godišnjem nivou bi iznosili 10,9 miliona eura. Za 25 godina, novi profit (dakle, bez starog profita od 4 miliona eura godišnje ili 100 miliona eura za 25 godina) iznosi 272,5 miliona eura.

“Ukupno 372,5 miliona eura (koji se sastoji iz 272,5 miliona eura novog profita plus stari profit od 100 miliona eura) jeste odličan posao za koncesionara ali izuztno loš posao za nas“, ističe se u analizi.

Drugi scenario

U drugom scenariju, pretpostavke su iste kao u prvo scenariju osim za povećanje takse za odlazne putnike – u ovom scenariju, Aerodromi Crne Gore povećavaju ovu taksu za 8,75 eura kako bi se izjednačila sa taksom na aerodromu Franjo Tuđman.

U ovom slučaju, godišnji profit samo od povećanja ove takse raste na 21,4 miliona eura godišnje, odnosno 535 miliona eura za 25 godina. Ukupni profit u ovom vremenskom intervalu iznosi nestvarnih 667,5 miliona eura.

“Ovo su iznosi koji će koncesionaru ostati nakon plaćanja svih obaveza po koncesijama, varijabilnim taksama, investicijama, svim troškovima, uključujući i troškove zaposlenih, ali i amortizacije. Da li je fer da koncesionaru ostane između 12 i 25 miliona eura godišnje nakon plaćanja svih obaveza koje ima? Da, baš svih obaveza“, poručuju iz Fidelity consulting-a.

Kako se zaključuje u analizi ponuda od 100 miliona eura za koncesionu naknadu je i više nego nefer.

“Nadamo se da smo pokazali da predloženi iznosi od 100 miliona eura koncesione naknade i 120 miliona eura planiranih investicija (koje se, podjsećamo, ne moraju ostvariti u punom obimu) predstavlja nefer ponudu koju treba elegantno odbiti uz zahvalnost ponuđačima i tražiti onog partnera koji želi da podijeli zaista minimalan rizik uz maksimalan profit“, navodi se u analizi Fidelity consulting-a koju potpisuje direktor Miloš Vuković.

N.D.L.