Video
”Sve ovo govori o neozbiljnosti stranaka vladajuće koalicije koje znajući da ova vlada ne može duže da traje, zauzimaju startnu poziciju uoči novih izbora, iako znaju da većina ovih zakona (izdvajanja) ruše ekonomski sistem Crne Gore. Mišljenja sam da dijelu političkih partija to urušavanje crnogorske ekonomije i odgovara kako bi po jeftinoj cijeni u narednom periodu prodali onima koji su ih doveli na vlast, najvažnije crnogorske resurse – Elektro energetaki sektor, Luku Bar…’‘, ispričao je poslanik Sekulić u razgovoru za Standard.
Dodaje, da ne treba zaboraviti da čak i u optimističkoj varijanti rasta BDP-a u narednoj godini nećemo dostići rast od 2019. godine.
”Uz sve to, Vlada planira više od 300 projekata kroz javne radove iako tokom ove godine nije uspjela da završi ni jedan od planiranih 150 projekata niti da izvrši plan u procentu od 50 odsto. Uostalom, ne treba zaboraviti na kritike koje su došle i od MMF-a, a koje govore u prilog dodatnom oprezu kada je u pitanju projekat Evropa sad”, navodi Sekulić.
BUDŽET ĆE MORATI DA FINANSIRAJU IZ ZADUŽENJA, RAST TEKUĆE POTROŠNJE
Sekulić dodatno objašnjava da je Budžet na skoro tri hiljade strana podijeljen po programima, uvođenjem programskog budžeta, ali da se iz navedenog programskog budžeta teško može zaključiti što su ključni ciljevi Vlade u donošenju ovog budžeta.
”Međutim, iz njegove osnovne strukture se odmah primjećuje da je budžet više socijalni, a manje razvojni koji bi trebao biti usmjeren na kreiranje dodatne vrijednosti i novih radnih mjesta. Stoga bi, njegovim usvajanjem, usljed smanjenja prihoda i povećanja tekuće potrošnje, budžet morao biti finansiran iz zaduženja. To potvrđuje činjenica, da se u narednoj godini budžetom planira zaduženje od 1,4 milijarde eura. Navedeno zaduženje bi jasno, pored otplate duga, bilo korišćeno za finansiranje povežane tekuće potrošnje koja će prema Fiskalnoj strategiji Vlade za period 2021-2024. godina iz godine u godinu rasti”, objašnjava Sekulić u razgovoru za Standard.
Predloženi budžet za 2022. karakteriše rast tekuće potrošnje, prvenstveno zbog povećanih izdataka za socijana davanja i bruto zarade, koja u srednjem roku (prema podacima iz Fisklane strategije) nastavlja da raste.
”Pri tome je upitno da li je rast tekuće potrošnje u 2022. uopšte realno porjektovan, imajući u vidu populističke najave ministra finansija. Polazeći od najavljenog povećanja rashoda kroz povećanje minimalne zarade i rast ostalih zarada, moguće je da planirano povećanje bruto zarada od 20 miliona eura u potpunosti ne reflektuje najavljena povećanja”, kaže Sekulić.
On ističe i da u predlogu Budžeta nedostaje obrazloženje/analiza koje bi pokazala kako su projektovani prihodi i rashodi, odnosno sva povećanja i smanjenja. Ipak, dodaje, imajući u vidu mjere najavljene u okviru programa “Evropa sad” i očekivane efekte tih mjera, jasno je da su projektovani prihodi preoptimistični.
”Generalno, Budžet za 2022. godinu predstavlja uvod u srednjoročni fiskalni okvir koji je Vlada predvidjela zaključno sa 2024. godinom, a koji karakteriše smanjenje prihoda kao % BDP i povećanje budžetskih izdataka) za koje Ministarstvo finansija projektuje da će se smanjiti 2024. godine u odnosu na BDP, ali nema obrazloženja kako). Stoga je jasno, da bi usvajanjem ovog budžeta, predviđeno ukidanje prihoda od doprinosa na zdravstvo i povećanje tekuće javne potrošnje povećalo deficit u 2022. (na više od planiranih 3,9% BDP), što bi moglo biti finansirano samo iz zaduženja, koje je planirano u članu 24 predloženog Zakona o budžetu, i to u iznosu do 1,4 milijarde eura.
Preporučeno
Ovakav budžet, koji investitori mogu tumačiti jedino kao odraz populističke politike vlade, sigurno ne obećava dobru cijenu crnogorskih obveznica pri sljedećoj emisiji, a neki od njih koji trenutno posjeduju crnogorske obveznice emitovane prethodnih godina, užurbano rade na njihovoj prodaji i oslobađanju od tog rizika u svom portfoliju”, zaključio je poslanik Predrag Sekulić u razgovoru za Standard.
