Video
Podsjetimo, ministar finansija u Vladi Crne Gore Milojko Spajić je u okviru programa koji je nazvao „Maršalov plan – Evropa sada“ najavio da će od 1.januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, što bi kako je ustvrdio, uz još neke poreske reforme, dovelo do povećanja prosječne plate u Crnoj Gori, na 700 eura. Ova najava izazvala je brojne polemike i dileme da li je takav potez isuviše rizičan, te sumnju da može dovesti do uvođenja novih poreza.
”Više od decenije i po, relavantne međunarodne organizacije, kao što je Svjetska banka, podržavale su reformu zdravstvenog sistema. Podržavale su sistem daljeg unapređenja zdravstvene zaštite i modela finansiranja u okviru obaveznog zdravstevnog osiguranja. Siguran sam, da bi pomenute međunarodne organizacije kao i Svjestaka zdravstvena organizacija predložile ukidanje doprinosa za zdravstvo da je to prepoznato kao rješenje. Naprotiv, oni su podržavali jačanje kapaciteta boljeg planiranja i većeg obima finansiranja zdravstvenih usluga. Model zdravstvenog osiguranja je zastupljen kod velikog broja država Evrope i svijeta”, priča Balota za Standard.
Napominjemo, evropske države koje, poput Crne Gore, obezbjeđuju zdravstvenu zaštitu kroz doprinose za zdravstveno osiguranje su između ostalih i Luksemburg, Austrija, Njemačka, Albanija, Grčka, Hrvatska, Srbija, Turska, Češka, Belgija…
”Ukoliko bi se ukinulo obavezeno zdravstveno osigranje, sistem zdravstva bi bio dodatno urušen što bi se direktno odnosilo kako na kompletno stanovništvo Crne Gore, takođe i na sve zaposlene u zdravstvenom sistemu”, kazao je Balota.
On kaže da Ministarstvo nije bilo u mogućnosti da obezbijedi 10 miliona eura za povećanje plata zdravstvenim radnicima, a sada obećava da će obezbijediti preko 300 miliona eura za finansiranje zdravstevnog sistema. Ako je poznata trenutna prihodna strana budžeta, dodaje Balota, onda se dovodi u pitanje najavljeni koncept.
”U sistemu u kojem ne postoji doprinos na zdravstveno osiguranje, gubi se smisao planiranja i kontrola kvaliteta pruženih usluga u zdravstvenom sistemu. Fond za zdravstveno osiguranje u tom sistemu ne treba da postoji, već finansiranje sistema zdravstva preuzima Ministartvo finansija. Jasno je, da tada nema kvalitetnog planiranja, ugovaranja, plaćanja i kontrole pruženih zdravstvenih usluga. Postavlja se pitanje, šta će se dešavati sa liječenjem u inostranstvu, sa refundacijama bolovanja i drugim uslugama iz obaveznog zdravstvenog osiguranja”, kazao je Balota u razgovoru za Standard.
Dodaje da je svima jasno, da obavezno zdravstveno osiguranje i doprinosi koji se plaćaju za zdravstveno osiguranje, obezbjeđuje ne samo zdravstvenu zaštitu, već i štiti stanovništvo od dodatnog siromaštva.
”Kada javni sistem zdravstva nije u mogućnosti da pruži kvalitetnu zdravstvenu uslugu pacijentu, tada čitava porodica pacijenta ulazi u aktivnosti obezbjeđenja liječenja i privatnog plaćanja za pružene medicinske usluge u privatnom aranžmanu. U takvim slučajevima dolazi do velikih finansijskih izdataka koje dodatno siromaše pojedince i čitave porodice”, rekao je on.
Ako je najavljeno ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, kaže Balota, postavlja se pitanje da li je trebalo najaviti i ukidanje obaveznog penziskog invalidskog osigurnja!?
Preporučeno
”Ukoliko se uništi model obaveznog zdravstvenog osiguranja, a na osnovu analiza koje ne postoje, Crna Gora će doživjeti urušavanje zdravstvenog sistema. Takvim eksperimentom koji je osuđen na propast, uvodi se dodatna nesigurnost za pacijente, a takođe i za sve zaposlene u zdravstvenom sistemu”, zaključio je prof. dr Adis Balota u razgovoru za Standard.
