Video
„Korona kriza je snažno uticala na žene. Porastao je broj onih koje su prijavile nasilje, jer smo više zatvoreni u kućama i znatno je pogoršana ekonomska situacija, što su sve rizični parametri za porast nasilja. Sa druge strane, imamo podatak da je oko sedam hiljada žena ostalo bez posla u ovom vremenu korone”, rekla je Bošnjak agenciji Mina-business.
To je, kako je navela, više od jedan odsto stanovništva, zbog čega hitno treba raditi na rješavanju tog problema.
Ona je kazala da Skupština može u dijelu zakonodavnog okvira stimulisati žensko preduzetništvo, kroz neku afirmativnu akciju odnosno pozitivnu diskriminaciju.
„Nadam se da ćemo ubrzo u Skupštini formirati ženski klub, koga bi činjele sve poslanice ovog saziva, bez obzira na stranačku pripadnost. Mislim da ima mnogo prostora za snažno, solidarno, zajedničko djelovanje svih žena, jer je toliko tema koje nas spajaju i toliko prostora da zajedno učinimo nešto dobro i konkretno na unapređenju položaja žena, njihovo osnaživanje, posebno onih koji predstavljaju najranjivije grupe, poput samohranih majki, žena koje trpe nasilje bilo kući ili na poslu, bilo verbalno ili fizičko, kao i žena u ruralnim područjima“, navela je Bošnjak.
Ona je rekla da je ta njena inicijativa, kao potpredsjednice Skupštine, naišla i na snažnu podršku međunarodne zajednice, tako da je sigurna da će rezultati rada tog ženskog kluba, čije se formiranje uskoro očekuje, biti vidljivi svima na dobrobit zajednice.
„A žene to mogu, naravno uz podršku naših muških kolega, a ne sumnjam da ćemo naići na njihovo razumijevanje“, dodala je Bošnjak.
Ona je ocijenila da je kroz izmjene zakonske regulative potrebno povećati učešće žena, prvo u organima političkih partija, pa onda i na izbornim listama, kako bi dobile priliku da budu u dovoljnom broju zastupljene na mjestima odlučivanja, prvenstveno Skupštini i Vladi.
“Već sam dala svoj mali doprinos tome, jer je na moju inicijativu u Poslovnik Skupštine ušla norma da ubuduće jedno potpredsjedničko mjesto bude rezervisano za manje zastupljeni pol i preporuka da se povede računa o rodnoj izbalansiranosti sastava i predsjedničkih mjesta u stalnim radnim tijelima Skupštine, kao i stalnim međunarodnim delegacijama“, rekla je Bošnjak.
Prema njenim riječima, u početku se mora ići na taj sistem kvota.
„Nažalost, pošto još nijesmo sazreli kao društvo do tog nivoa da nam je prirodno da se vodi računa o rodnoj izbalansiranosti, moramo u početku ići na ovaj sistem kvota. To su radile i mnogo naprednije zemlje od nas“, objasnila je Bošnjak.
Ona je ocijenila da je žensko preduzetništvo u Crnoj Gori još nedovoljno razvijeno, ali da se ta situacija ipak mijenja.
„Nije tako davno bilo kada je privatni biznis bio uglavnom rezervisan isključivo za muškarce, iako žene u Crnoj Gori čine pola populacije. No, stvari se polako mijenjaju i sada imamo sve više kreditnih linija koje se stimulišu žensko preduzetništvo“, navela je Bošnjak.
Ona je rekla da su još problem garancije, odnosno hipoteke jer se i tu tradicionalno imovina vodi na muškarce, pa i to komplikuje proces dobijanja tih povoljnih kredita.
„Ali, uprkos svim problemima, sve više odvažnih žena kreće u preduzetničke vode što raduje“, dodala je Bošnjak.
Ona je poručila da će kroz aktivnosti Ženskog kluba uticati da se te barijere smanje i da se osnaže žene za bavljenje biznisom.
„Samo obrazovana i ekonomski nezavisna žena je u potpunosti slobodna. Jer žene koje decenijama trpe nasilje, uglavnom to rade iz straha što nijesu ekonomski nezavisne i nesigurne su, ne znaju kako će dalje. U tom dijelu moramo pomoći tim ženama, na taj način što će one uz pomoć države lakše dolaziti do posla“, rekla je Bošnjak.
Ona je, govoreći o preporukama za poboljšanje razvoja ženskog preduzetništva, kazala da je potrebno što više povoljnijih kreditnih linija, pravljenje malih ženskih zadruga kako bi zajednički mogle da razviju neki ozbiljniji biznis, izmjene zakonske regulative u cilju pozitivne diskriminacije za žene pri otvaranju prvog biznisa.
Preporučeno
„Smatram da treba naći i zakonsko rješenje da se rad kući i rad domaćica plati, jer i to je značajan rad koji doprinosi društvu i koji treba na neki način nagraditi, a postoji i tu pozitivna praksa u nekim zemljama“, zaključila je Bošnjak.
