Video
“65 posto današnje djece će jednog dana raditi na radnom mjestu koje još uvijek ne postoji. Do 2030. godine između 40 i 160 miliona žena će trebati preći na poslove koji zahtijevaju složenije digitalne, društvene i emotivne vještine. Globalno gledano, u najsavremenijim područjima, kao što je vještačka inteligencija, samo je jedna od pet zaposlenih žena. Razvoj i prilagođavanje vještina, održavanje koraka sa novim tehnologijama, kreativnost i otvorenost su izuzetno važni za mlade ljude, a žene posebno, jer njihovi budući poslovi možda još uvijek ni ne postoji. Ako želite imati širi izbor boljih radnih mjesta, zarađivati više, živjeti bolje kao Anica, Anila, Jana, Jasminka, Valentina i Zana, koje ćete upoznati u pričama koje ćemo sa vama podijeliti u narednim danima, odaberite budućnost u jednom od STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područja. To je najbolji savjet koji vam mogu dati,“ rekla je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu najavljujući početak kampanje.
Anica Pavlović, magistrica elektrotehnike i računarstva
“Naše dostignuće je da izgradimo generaciju budućih inovatora koji će mijenjati ovaj svijet na bolje“, kazala je ona.
Još od najranijeg djetinjstva nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika su zbog priča o poznatim naučnicima postali Anicina ljubav. Anica je završila studije elektrotehnike i računarstva u Beogradu. Osnovala je Inovacioni centar koji joj je pomogao da sve više djece uključi u ove oblasti. Hobiji kao što su fotografija i sport su dio njenog svakodnevnog života.
Anila Paparisto, doktorantica biologije
“Kada prigrlimo nauku, mi prigrlimo put koji nas vodi ka sreći i stvaranju boljeg društva“, navela je.
Kontinuirano u zagrljaju nauke, izazova, ali i nevjerovatne strasti van kancelarije, prof. dr. Anila Paparisto ima oko 25 godina iskustva u naučno-istraživačkom radu u oblasti biologije životinja, obrazovanja i podučavanja bioloških nauka. Tokom akademske karijere, prof. Paparisto je bila uključena u nacionalna i međunarodna istraživanja, ali i u projekte u oblasti entomologije, sistema i biološke raznolikosti, invazivnih vrsta, insekata kao bioloških pokazatelja zagađenosti rijeka i obrazovanja iz biologije.
Jana Klopchevska, postdoktorantica prehrambenih tehnologija
“Ako odaberete profesiju u nauci, tehnologiji, inženjerstvu ili matematici, suočit ćete se sa brojnim izazovima, ali ćete biti u mogućnosti da sami kreirate svoje slobodno vrijeme“, istakla je.
Jana je stekla obrazovanje iz prehrambenih tehnologija, te završila postdoktorski studij na Medicinskom univerzitetu Paracelsus u Salzburgu. Prije šest godina je krenula preduzetničkim putem i trenutno radi na inovativnim projektima iz oblasti molekularne gastronomije.
Jasminka Hasić-Telalović, doktorantica inženjerstva
“Mudrost, snaga i kompetencije nemaju roda. Trebamo ukloniti sve rodne prepreke tako da naša društva mogu u potpunosti iskoristiti svoje talente“, navela je.
Iskusna članica akademske zajednice, sada profesorica kompjuterskih nauka i informacionih sistema na Univerzitetu SSST u Sarajevu, Jasminka je napravila izvanrednu karijeru na polju istraživanja u nauci o podacima, vještačke inteligencije, bioinformatike, algoritama i mašinskog učenja.
Valentina Radulović, magistrica prirodnih nauka
“Žene su stub ne samo porodice i društva, već i cjelokupne ekonomije“, istakla je.
Valentina je svoju 17 godina dugu karijeru izgradila u telekomunikacionoj industriji gdje je bila na rukovodećim pozicijama u velikim firmama. Danas je preduzetnica, konsultantica, mentorica i predavač, i kao što i sama kaže, slobodna je da radi i upravlja svojim vremenom onako kako sama želi.
Zana Tabaku, profesorica Engleskog jezika koja je preusmjerila svoju karijeru i postala lider kompanije za informacione i komunikacione tehnologije
“Od presudne je važnosti da imamo više žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, jer raznovrsnost poboljšava tehnološke inovacije. To je budućnost“, kazala je.
Preporučeno
Zana svoju karijeru nije počela u jednoj od STEM oblasti već je diplomirala engleski jezik i književnost. Rano je, međutim, prepoznala potencijal informacionih i komunikacionih tehnologija i promijenila svoju karijeru i budućnost. Zana sada vodi firmu koja se bavi informacionim i komunikacionim tehnologijama u Prištini, a radi i kao mentorica i inspiriše mlade i talentovane žene.
