Video
Kako je istakao hidrolog prof. dr Mihailo Burić, inženjer hidrogeologije, akademik Akademije inženjerskih nauka Crne Gore, osnovni naši izvori energetike u budućnosti treba da budu hidroenergija i energija zemnog gasa.
Kako vidite dalji razvoj energetike u Crnoj Gori?
Dalji razvoj energetike u našoj državi prije svega zavisi od toga ko izrađuje tehničku dokumentaciju i odlučuje o strategiji njenog razvoja. Nekada su u tome učestvovali veliki autoriteti, uz obavezno učešće domaćeg znanja.
Dokumentaciju su radile svjetski poznate kompanije, puput Energoprojekta iz Srbije, Enegroinvesta iz Bosne i Hercegovine ili slovenačkog Elektroporjekta i to je obezbjeđivalo vrhunski stručni kvalitet. Pored toga, sva ozbiljnija rješenja obavezno je razmatralo domaće znanje. Bile su to komisije sastavljene čak i od 30 stručnjaka iz raznih oblasti (energetike, mašinstva, hidrologije, hidrotehnike, geologije, biologije, prostornog planiranja, šumarstva, poljoprivrede, zaštite životne sredine, ekonomije, prava).
Danas je postalo najvažnije znanje NVO organizacija, političara i raznih direktora. To je samo po sebi nonsens. Mogu, naravno, i treba NVO da daju svoje sugestije, a političari da donose konačne odluke, ali samo na osnovu domaćeg znanja institucija, eksperata i komisija koje su stručne, a ne politički sastavljene. To sve ima dosta veze sa opštim stanjem u društvu. Jer, ako kod nas popovska zvona liječe koronu, što onda ne bi bilo ko mogao odlučivati o energetici? U besmislu nije moguće naći smisao.
Koji su to stabilni izvori na koje bi Crna Gora trebalo da se osloni u budućnosti?
Osnovni naši izvori energetike u budućnosti treba da budu hidroenergija i energija zemnog gasa. Solarna, vjetro i geotermalna energija treba da budu obavezan dopunski, ali nikako samodovoljni izvori. Ovo sasvim odgovorno tvrdim, jer sam se sa aspekta moje specijalnosti dosta bavio ovim problemima. Ali, na žalost, ne postoje uslovi u našem društvu da se sve provjeri kroz stručne ekspertske skupove, a svaki drugi put je pogrešan. Ko nama danas određuje bilanse naših energetskih izvora? Pitanje je samo po sebi dovoljno, da ne ulazimo ovom prilikom u detalje.
Kako bi, po Vama, najbezbolnije mogao da se premosti nedostatak električne energije nakon izvjesnog gašenja Termoelektrane Pljevlja u dogledno vrijeme?
Odavno je trebalo misliti na to kako bi se premostila ta situacija. Trebalo je graditi nekoliko hidroelektrana, a posebno obezbijediti korišcenje oko 400 GWh od proizvodnje sa Bilećkog jezera, koje nama pripada po osnovu bilansa voda i teritorije. Prosto je nevjerovatno da mi to već odavno ne koristimo.
Mi raspolažemo i značajnim rezervama zemnog gasa. Podaci sa većeg broja prospekata, samo kroz ove indiktore, ukazuju da imamo preko dvije milijarde kubnih metara rezervi zemnog gasa. Međutim, nešto se čudno dešava, jer nemamo pravi uvid u rezultate istraživanja, prije svega zbog odsustva našeg kompetentnog kadra. Kao prvi korak savremene politike, smijenjen je naš poznati doktor geofizike Vladan Dubljević, čime je nanijeta veilka šteta interesima Crne Gore. Nedavno sam imao komumikaciju sa inženjerom Vladimirom Popovićem. iz Kanade. On je geofizički konsultant, ekspert iz Kalgarija i predlaže da se formira Crnogorska naftna komanija, sa pravom istraživanja i eksploatacije. Jer kako tvrdi “ako se to ne uradi ostaće milijarde pod zemljom“.
U ovakom stanju stvari u državi i aktuelnoj politici pitanje privrede je izgubilo smisao. Ekspert Popović je svoje analize i predloge dostavio Vladi. Ali kao što znamo, od toga ne treba očekivati ništa. Ja jedino mogu da ostanem pri tvrdnji da mi imamo značajne rezerve gasa. Odustajanje rusko-italijanskog konzorcijuma od daljih istraživanja nafte i gasa ne treba uzeti kao osnovu za dalje aktivnosti.
Koliko su crnogorski vodni potencijali iskrišćeni u svrhu proizvodnje električne energije i koji je to procenat u odnosu na evropski prosjek i prosjek zemalja iz okruženja?
Podaci i preporuke o iskoristivosti vodnih potencijala su veoma ralzličiti. Mi smo tu daleko od preporučenog minimuma od 40 odsto iskorišćavanja. Mi imamo velike neiskorišćene potencijale, o čemu sam uzaludno pisao više puta. Kada sam bio u Norveškoj, shvatio sam da su oni iskoristili 97 odsto raspoloživih hidropoencijala. Imam razloga da vjerujem da je to tako. Zašto je to kod nas ovolika neiskorišćenost pitajte NVO i političare. Izgleda da stručnjake nemamo što pitati.
Na kojim lokacijama, po Vama, treba graditi nove hidroelektrane i kojeg tipa?
Energetska rješenja primarno proizilaze iz stručnih državnih dokumenata, uglavnom, strategije razvoja energetike i vrhovnog dokumenta Prostornog plana Crne Gore, kao drugog dijela Ustava, čija je izrada u toku. PPCG treba da predvidi rješenja koja će obezbijediti izvoz električne energije, a ne deficit. To treba, prije svega, da omoguće na najduži rok hidropotencijali, a na srednje duži rok potencijali gasa. Moguća je valorizacija HE na Morači(694 GWh/g), HE Kruševo na Pivi (332 GWh/g,), HE Komarnica na Komarnici, sa kotom uspora koja kontroliše akumulaciju do ispod nivoa ulaza u kanjon Nevideo (231 GWh/g), Bilećkog jezera (400 GWh/g) i prevođenje velikih voda Gornje Zete u jezero Krupac za HE Perućicu (77,75 do 127 GWh/g). To je ukupno novih impozantnih 1.784 GWh/g. A, to nije daleko od postojeće prosječne godišnje proizvodnje HE Piva i HE Perućica zajedno. Ovo su potencijali bez rijeka Ibra, Ćehotine, Lima i Tare. Ukupni potencijali su predmet neke dalje budućnosti. A ovo su današnji potencijali koje treba odmah koristiti. Velika imena energetike, profesor Đorđević iz Beograda i profesor Šaranović iz Podgorice su objavili detaljnu knjigu o našoj hidroenergiji.
Kako gledate na izgradnju HE Komarnica i oprečne stavove u javnosti po tom pitanju?
Komarnicu treba graditi obavezno. Učestvovao sam u prvoj studiji procjene uticaja: “Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Detaljni prostorni plan višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici 2014 godine”. Osnovno je pitanje sada da se sa planiranom kotom uspora ne plavi kanjon Komarnice, već Pridvorice, koja se neopravdano naziva Komarnicom, jer je Komarnica pritoka Pridvorice, a ne obratno. Infrastrukturni objekti svakako imaju svoj sudar sa prirodom. Ali se mjeri ravnoteža između benefita u mogućnosti zaštite. Siguran sam da su benefiti važniji, pogotovo što su vodotoci ljeti ovdje mali potoci, čak do presušenja. Tako da sa tog aspekta je bolje imati akumulacije nego korita sa malo ili bez vode. A, kanjon Komarnce treba i biće sačuvan. A, što se osporavanja akativiranja energetskih resursa tiče, moja procjena je da to već ulazi u zonu državne politike i bezbjednosti. To otvoreno kažem. Ovo govori o stanju u našoj državi.
Kako gledate na koncept malih hidroelektrana? Koji su to opšti benefiti od izgradnje dosadašnjih mHE?
Preporučeno
Bio sam u više komisija za odobrenje malih elektrana. Principi za njihovo odobravanje su jasni i samo treba da se poštuju. To su: da postoji višak bilansnih količina, koje se mogu koristiti za proizvodnju, da se obezbjeđuje najmanji prirodni proticaj u vodotoku i da lokalno stanovništavo ima potpuno zadovoljene potreba. Ako ovi uslovi ne postoje, nikako ih ne treba graditi. U mojim izvještajima uvijek to stoji.
