To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na RTCG, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.

“Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima”, smatra Čarapić.

Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.

On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.

Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.

“Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći”, kazao je Klikovac.

Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.

“Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana”, kazao je Lazović.

On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.

“Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona”, kazao je Lazović.

On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.

Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.

“Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata”, kazao je Keković.

On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.

“U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade”, objasnio je Keković model koji predlažu.

Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.

“Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto”, naglasio je Radulović.

On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.

Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.

“Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava”, dodao je Čarapić.