Podsjećamo da je postupak za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja HE Komarnice na životnu sredinu, koji je uradila Elektroprivreda (EPCG) još je u proceduri, a iz Ministarstva energetike kazali su krajem prošle godine da je pitanje ovog projekta otvoreno i da se potencijalnoj realizaciji ne može pristupiti bez pozitivnog stava Agencije za zaštitu životne sredine.

,,EPCG je uradila Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, isti dostavila na uvid Agenciji za zaštitu životne sredine i od Agencije dobila set primjedbi koje treba da budu otklonjene do februara 2025. godine. Nakon toga slijedi revizija od strane Agencije i konačni stav po pitanju ovog projekta do sredine 2025. godine”, kazali su krajem prošle godine iz Ministarstva energetike.

U nastavku predstavljamo ključne izazove i potencijale ovog ambicioznog projekta, kroz prizmu naučnih i finansijskih parametara.

Polemika stručnjaka

Izgradnja hidroelektrane Komarnica izaziva polemiku među stručnjacima, političkim akterima, civilnim sektorom i širim krugovima javnosti. Dok jedni ističu potencijal projekta za energetsku stabilnost i ekonomski rast, drugi upozoravaju na ekološke i socio-ekonomske rizike, poput narušavanja ekosistema i kvaliteta života lokalnih zajednica. Ključno pitanje ostaje kako pomiriti ove interese i ostvariti dugoročno održiv razvoj.

Procjene troškova izgradnje variraju od 246 do 343 miliona eura, prema različitim izvorima, uključujući Energoprojekt, Vladu i Elektroprivredu (EPCG). Dokumentacija, iako djelimično dostupna, ne daje jasnu i potpunu sliku, što ukazuje na potrebu za dodatnim analizama prije donošenja konačne odluke. Rok izgradnje hidroelektrane, kako je procijenjeno, je sedam godina, a početak radova zavisi od usvajanja prostornog plana i osiguranja finansiranja.

,,Da bi se donijela konačna odluka o izgradnji HE Komarnica, neophodno je sprovesti detaljna istraživanja svih ključnih faktora. To podrazumijeva preciznije procjene troškova gradnje i eksploatacije projekta, analizu ekoloških i socio-ekonomskih uticaja, kao i evaluaciju dugoročnih energetskih i ukupnih ekonomskih koristi. Samo na osnovu sveobuhvatnih procjena i analiza može se donijeti odgovorna investiciona odluka koja će uzeti u obzir interese svih relevantnih strana i omogućiti dugoročno održiv razvoj”, kazala je Pobjedi profesorica Ćetković.

Jasmina Ćetković, FOTO: Foto: Stefan Labović

Ona dodaje da je jedno od ključnih pitanja u vezi sa izgradnjom hidroelektrane Komarnica finansijska opravdanost projekta.

Investicioni troškovi

,,Prema dostupnim relevantnim izvorima, izvjesno je da troškovi po megavatu instalisane snage mogu značajno varirati u zavisnosti od regiona i kompleksnosti projekta. Tipični troškovi gradnje za velike hidroelektrane u Evropi i svijetu obično se kreću između 2.000 i 5.000 dolara po kilovatu instalisane snage”, kazala je Ćetković. 

Ona navodi primjer studije Američke administracije za energetiku (EIA) koja ukazuje da izgradnja hidroelektrane može zahtijevati ulaganja od oko 2.500 do 3.500 dolara po kilovatu. Nadalje, u studiji „Renewable energy technologies: Cost analysis series“, koju je publikovala IRENA (International Renewble Energy Agency), navodi se da ukupni investicioni troškovi za hidroelektrane značajno variraju u zavisnosti od lokacije, izbora dizajna i troškova lokalne radne snage i materijala.

Vizuelni prikaz buduće brane HE Komarnica

,,Obimni građevinski radovi koji prate gradnju hidroelektrane čine da troškovi radne snage i materijala imaju veći udio u ukupnim troškovima, u poređenju sa drugim tehnologijama. S druge strane, troškovi opreme, pokazuju znatno manje varijacije. Tako se prema ovoj sudiji, ukupni troškovi instalacije za velike hidroelektrane obično kreću od 1.000 do 3.500 dolara po kilovatu. Međutim, kod projekata na udaljenim lokacijama, bez odgovarajuće lokalne infrastrukture i daleko od postojeće mreže prenosa energije, troškovi izgradnje su znatno iznad 3.500 dolara po kilovatu. U slučaju predmetne HE Komarnica, uzimajući u obzir dostupnost terena, nedostatak saobraćajne i ostale prateće infrastrukture, kao i površinu akumulacije, a cijeneći iskustva iz međunarodne prakse, smatram da je jako teško postići cijenu investicionog ulaganja ispod 3.000 dolara po instalisanom kilovatu”, smatra Ćetković.

S tim u vezi, navodi da bi ukupna vrijednost investicionog ulaganja mogla da dostigne vrijednost od blizu 480 miliona eura.

,,Naravno, jedino sveobuhvatan i detaljan projekat, sa uključenim predmjerima i predračunima svih troškovnih kategorija, može pouzdano utvrditi tačne troškove. Ipak, nije samo visina ulaganja važna. Moraju se detaljno razmotriti operativni troškovi. Relevantna istraživanja ukazuju na okolnost da se operativni troškovi ili troškovi eksploatacije hidroelektrane, kod najvećeg broja hidroelektrana, kreću između dva i 2,5 odsto od troškova gradnje, što znači da bi se operativni troškovi kod HE Komarnica mogli kretati u iznosu od oko 6,5 miliona do oko 12 miliona eura godišnje”, tvrdi Ćetković, dodajući da zbog vjerovatne nedovoljnosti sopstvenih sredstava za realizaciju projekta ove veličine, očekuje se da će biti potrebna kreditna sredstva, što bi rezultiralo dodatnim troškovima kamata.

,,S druge strane, hidroelektrana projektovane snage 172 megavata ima potencijal da poboljša energetski bilans zemlje, omogućavajući veći obim proizvodnje, čime bi se obezbijedile dodatne količine za prodaju na tržištu i/ili smanjila potreba za uvozom struje. Prema podacima HUPX berze, prosječne cijene električne energije u prva tri kvartala prošle godine značajno su fluktuirale, tako da je prosječna dosadašnja cijena u 2024. godini iznosila blizu 140 eura po megavat satu. S obzirom da na njeno formiranje utiče niz predvidivih, ali i nepredvidivih faktora, jako je teško sa velikom pouzdanošću prognoziratii njene vrijednosti u dužem periodu, pogotovo za neki duži projektovani period finansijske analize”, ističe Ćetković.

Ako se na primjer, kako navodi Ćetković, izvrši kalkulacija prihoda od prodaje energije za dvije varijante jediničnih cijena, od 90 eura po megavat satu, kao potencijalno niže cijene i 140 eura po megavat satu, kao potencijalno više cijene, uz očekivanu godišnju proizvodnju od 213 gigavat sati, potencijalni prihodi od prodaje energije bi se kretali od 19 do 29 miliona eura godišnje.

,,Na osnovu ovako razvijenih pretpostavki finansijske analize isplativosti projekta, uz vremensku pretpostavku od sedam godina gradnje i 25 godina eksploatacije projekta, u slučaju povoljnijeg scenarija sa nižim troškovima gradnje (svedenih na sadašnju vrijednost od oko 220 miliona eura), nižih operativnih troškova i više cijene električne energije, projekat bi bio u potpunosti isplativ, jer bi prihodi od prodaje energije pokrivali očekivane troškove projekta i investitor bi ostvario finansijsku dobit. S druge strane, u slučaju nepovoljnijeg scenarija sa visokim troškovima gradnje (svedenih na sadašnju vrijednost od oko 410 miliona eura), višim operativnim troškovima, ali i nižom cijenom električne energije, ostvareni prihodi ne bi bili dovoljni da generišu adekvatnu dobit za investitora”, smatra Ćetković, koja dodaje da zbog nedostatka preciznijih podataka, pogotovo u vezi sa visinom investicionih ulaganja, nije moguće donijeti konačan zaključak o nivou finansijske isplativosti jednog ovako velikog projekta.

Procjena rizika

,,Dublje analize, zasnovane na pouzdanijim i sveobuhvatnijim podacima, kao i procjenama rizika, bile bi ključne za precizniju ocjenu finansijske opravdanosti projekta i donošenje odgovorne investicione odluke”, poručuje Ćetković.

Ona naglašava da finansijska analiza opravdanosti projekta nije dovoljna za donošenje konačnog zaključka.

,,U slučaju ovakvih projekata, potrebno je sprovesti i sveobuhvatnu socio-ekonomsku analizu koja će obuhvatiti šire društvene i ekološke aspekte projekta, kako bi se bolje razumjeli dugoročni uticaji na zajednicu, životnu sredinu i ekonomiju. Ova analiza treba da sagleda ne samo komercijalne koristi i troškove za investitora, već i nekomercijalne aspekte, poput smanjenja CO2 emisija, poboljšanja infrastrukture, ali i potencijalne negativne efekte, kao što su ugrožavanje biodiverziteta i povećanje lokalnog zagađenja”, objašnjava Ćetković.

Izazov predstavlja i činjenica da su uticaji na društvo često složeni i predstavljaju miks pozitivnih i negativnih aspekata.

,,Na primjer, tokom izgradnje hidroelektrane Kariba na granici Zambije i Zimbabvea, bilo je povećano ulaganje u lokalnu zdravstvenu infrastrukturu, uključujući i poboljšanje medicinskog zbrinjavanja radnika na gradilištu. Međutim, u Brazilu, pri izgradnji hidroelektrane Belo Monte, prašina je predstavljala ozbiljan zdravstveni rizik za radnike, uz povećanje respiratornih oboljenja. Ekonomija projekta obično donosi miks efekata. Iako izgradnja može privremeno stvoriti radna mjesta i povećati ekonomsku aktivnost, dugoročni efekti mogu izazvati zavisnost od jedne industrije”, objašnjava Ćetković dodajući da bi infrastruktura, s jedne strane, mogla imati koristi, kao što je unapređenje energetske mreže i bolja povezanost tržišta, ali bi postojali i rizici od preopterećenja postojeće infrastrukture i mogućeg oštećenja postojećih objekata.

,,Štete za floru i faunu, s dugoročnim posljedicama na biološku raznovrsnost i stabilnost ekosistema, su nesporne. Uništavanje staništa i prekid migracije mogu ozbiljno ugroziti lokalne zajednice, dok geološki i seizmički efekti mogu povećati rizik od klizišta, što bi izazvalo značajne troškove za sanaciju. Izgradnja brane, iako može donijeti poboljšanja resursa za navodnjavanje i vodnih tokova, nosi rizik od zagađenja vode i oštećenja prirodnog drenažnog sistema, što dugoročno može izazvati visoke troškove održavanja”, poručuje Ćetković.

Po njenim riječima, na planu klime hidroelektrana može smanjiti CO2 emisije i zavisnost od fosilnih goriva, ali postoje i potencijalni negativni uticaji na mikroklimu i lokalni ekosistem, koji bi zahtijevali dodatne investicije u zaštitu i kontrolu emisija metana.

,,Konačno, sve navedene, ali i druge socio-ekonomske efekte izgradnje HE Komarnica potebno je pažljivo razmotriti i evaluirati, zbog dugoročnog uticaja projekta na životnu sredinu, kvalitet života, infrastrukturu, ekonomski razvoj, i tako dalje”, poručila je Ćetković.