Video
“Već pri najavi ukidanja doprinosa reagovao sam, upozoravajući na posljedice takve odluke i crtao svo vrijeme šta će se desiti sa zdravstvenim sistemom”, kaže Čirgić i dodaje da sama činjenica da je budžetski način finansiranja svojstven visoko razvijenim zemljama poput Engleske i nekih skandinavskih država upućivala je na neodrživost ovog modela u Crnoj Gori, jer je jasno bilo da naš budžet ne može to izdržati.
On pojašnjava da ono što karakteriše ovaj model jeste značajno učešće građana u troškovima zdravstvene zaštite, odnosno velika participacija i slabija dostupnost ili duge liste čekanja.
Sa druge strane, kako kaže Čirgić, imali smo model finansiranja iz doprinosa koji smo ukinuli, a koji koristi najveći broj zemalja, poput Japana, Njemačke, Austrije, Francuske, Holandije, Belgije, te države regiona, uključujući Sloveniju i Hrvatsku.
“Doprinosi predstavljaju garant stabilnosti i održivosti zdravstvenog sistema kao što vidimo i u mnogo jačim ekonomijama od naše. I ne samo održivosti zdravstvenog sistema nego posljedično i javnih finansija jer ih finansije zdravstva direktno mogu destabilizovati”, objašnjava Čirgić.
Ukidanjem doprinosa država je uvučena u trajnu finansijsku nestabilnost, kaže on, čije posljedice samo jednim dijelom osjećamo danas prije svega kroz probleme zdravstvenog sistema.
“Svakodnevno imamo negativne informacije iz zdravstva od nestašica ljekova i medicinskih sredstava za najugroženije kategorije, djecu, penzionere, najteže oboljele do dugih lista čekanja. Pacijenti se sve više guraju ka privatnom sektoru odnosno prinuđeni su da zdravstvene usluge i ljekove plaćaju”, kaže bivši direktor Fonda za zdravstvo.
“Danas su svjesni svi ( i oni što su podržali ukidanje doprinosa ) da nam je ne samo zdravstveni sistem nego ukupno sistem javnih finansija pred kolapsom”, kaže Čirgić i navodi da u prilog tome govore dvije činjenice.
Kako navodi, jedna je da država ne uspijeva da se zaduži shodno planu i rebalansu budžeta kako bi bez problema zatvorila budžet za 2022.goda,a druga da je projektovani budžet za 2023.god., sa deficitom od 700 miliona eura koji se odnosi na tekuću potrošnju.
“Budžet FZO je 400 miliona eura i slobodno možemo reći da se zdravstveni sistem finansira iz zaduženja, jer vidimo da državi fali 700 miliona eura da pokrije tekuću javnu potrošnju planiranu za narednu godinu. Dakle, kreirana je neodrživa javna potrošnja inicijalno i prije svega od pokreta Evropa sad i nastavljena dalje od 43. Vlade pred pritiskom ukupno javne administracije”, objašnjava on.
Prema njegovim riječima, to je razlog što u budžetu više nema prostora za značajne kapitalne investicije koje bi pokrenule ekonomiju jer bi to značilo zaduženje od preko 1 milijarde eura.
“Sada je jasno vladajućoj garnituri da se Crna Gora kreće ka bankrotu i sami prijedlozi za vraćanje doprinosa nisu samo u funkciji očuvanja zdravstvenog sistema nego ukupno javnih finansija odnosno to vidim kao signal za uzbunu”, kaže Čirgić.
Međutim, kako pojašnjava, u sadašnjoj situaciji imate ograničene mogućnosti u pogledu vraćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer zarade ne smijete dirati, a više nije moguće ni doprinose vratiti na pređašnje stanje jer bi time uništili i onako poljuljanu privredu.
“U situaciji kada nemate dovoljno sredstava za sistem zdravstvene zaštite imate samo dvije mogućnosti da obezbjedite više novca putem doprinosa koje mi sada nemamo i/ili da smanjite obim prava svojim građanima i prevalite dio troškova zdravstvenih usluga na njih”, tvrdi on.
“Kao rješenje vidim vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u srednjeročnom periodu i postupno prateći rast BDP-a u kombinaciji sa većim obuhvatom i većim iznosom participacije za sve zdravstvene usluge”, jasan je Čigić, koji dodaje da je bitno da se ne zaboravi da nas je u ovu situaciju uveo populizam, prije svega pokreta Evropa sad.
Preporučeno
