Video
Čirgić podsjeća da je Zakonom o budžetu za 2025. godinu za zdravstvo bilo planirano 452 miliona eura, ali da je Vlada u oktobru ove godine dala garanciju da će obezbijediti dodatna sredstva za nabavku lijekova u iznosu nešto većem od 30 miliona eura.
“To dakle daje iznos približan predloženom budžetu od 487 miliona. Ono što ne znamo, a vrlo je važno za dobru ocjenu predloženog budžeta, jeste kada će Vlada obezbijediti sredstva po garanciji”, ističe Čirgić.
On objašnjava da je ključno da li će tih 30 miliona eura biti preneseno do kraja ove godine ili tek u sljedećoj.
“Ako planira da ih obezbijedi u sljedećoj godini, ona su tada sastavni dio predloženog budžeta, što bi značilo da je budžet u nivou Zakona o budžetu iz 2025. godine, odnosno da bi iznos nedostajućih sredstava za ljekove bio mnogo veći nego što je u ovoj godini. Ukoliko Vlada izvrši prenos sredstava od 30 miliona eura po garanciji do kraja tekuće godine, to bi značilo povoljniji položaj za zdravstveni system”, navodi on.
POVEĆANJE ZA STOMATOLOGIJU DOKAZ POLITIČKOG UTICAJA
Čirgić kaže da je predloženi budžet po većini pozicija gotovo identičan ovogodišnjem, uz dvije ključne razlike – ljekove i medicinska sredstva, te stomatološku zdravstvenu zaštitu.
“Kod predloženog budžeta možemo uočiti da je gotovo isti po svim pozicijama, osim za ljekove i medicinska sredstva, gdje je uslovno rečeno veći u odnosu na 2025. godinu za oko 35 miliona eura, i za stomatološku zdravstvenu zaštitu za oko 900.000 eura, pojašnjava on.
Povećanje sredstava za stomatologiju, smatra, jasno pokazuje politički upliv na zdravstveni sistem.
“Upravo povećanje sredstava za stomatologiju govori koliki je politički upliv u zdravstveni sistem. Podsjetiću da smo ove godine imali štrajk doktora stomatologije i odbijanje potpisivanja ugovora stomatoloških ambulanti sa FZO, jer je iznos sredstava namijenjen za stomatološku zdravstvenu zaštitu bio jako potcijenjen, čak umanjen u odnosu na godinu ranije”, kaže Čirgić.
Dodaje da je time bio ugrožen rad stomatološke službe, ali i kvalitet usluga koje pruža pacijentima.
“Cijenim da je iznos za stomatologiju trebalo još uvećati iz razloga što ni sa ovim povećanjem ne prate rast troškova i potreba primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zašto se na ovom primjeru vidi politički upliv jasno je ako znamo da je to povećanje ne iz razloga što se shvatila problematika i posljedice pogrešne politike, već što je na čelu FZO stomatology”, poručuje on.
NIKAD LOŠIJI ZDRAVSTVENI SISTEM I TERET NA PACIJENTIMA
Prema njegovim riječima, predloženi budžet je manji od stvarnih ovogodišnjih troškova zdravstvenog sistema i potreba za narednu godinu, što znači da građane i dalje čekaju isti problemi.
“U svakom slučaju, predloženi budžet za zdravstvo je manji u odnosu na ono što će biti stvarni troškovi u ovoj godini i potrebe u sljedećoj, a to znači da će se pacijenti i tokom naredne godine susretati sa istim problemima koji su brojni, a čije rješavanje nemamo ni u naznakama“, upozorava Čirgić.
Kako navodi, građani već sada reaguju, zabrinuti za zdravlje svojih najbližih.
“Već sada vidimo da, dok se valjda čeka da se problemi u zdravstvenom sistemu riješe sami od sebe, zabrinuti građani već reaguju očekujući da životi njihovih najmilijih ne budu ugroženi”, kaže on.
Posebno ističe da je ovakvo stanje posljedica dugogodišnjeg političkog upliva u sektor koji bi trebalo da bude izvan partijskih kalkulacija.
“Ovakvo stanje, uz odsustvo suštinskih reformi i suočavanja sa problemima, je uvijek posljedica upliva politike u zdravstveni sistem koji bi trebao biti oslobođen takvog uticaja, jer cijenu toga uvijek i bez izuzetka plaćaju pacijenti”, naglašava Čirgić.
On ocjenjuje da „bezidejnost svih ovih godina“ u organizaciji i postavljanju sistema na zdravim osnovama daje sliku „nikad lošijeg zdravstvenog sistema“.
Preporučeno
“Ukratko, ovo su rezultati zdravstvenih vlasti – smrtni slučajevi kod najosjetljivijeg dijela populacije koji su mogli biti izbjegnuti, oružani i fizički napadi na ljekare, izostanak odgovornosti, izostanak sigurnosti građana u zdravstvenom sistemu, nikad duže liste čekanja, ogromno prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente, nedostatak sredstava, jačanje privatnog zdravstvenog sektora (koji je bio unazad nekoliko godina na izdisaju) u odnosu na javni”, zaključuje Čirgić.
