Video
“To mišljenje je potvrdio i Vrhovni sud što znači da je ispunjen zakonski uslov shodno kojem to ostaje državna svojina, kako i stoji u odredbi 419 Zakona o svojinskim i pravnim odnosima. Postupak nije vraćen radi pretvranja svojine, jer je već pravosnažno okončan. Vraćeno je na ponovni postupak da bi se otklonile nepravilnosti u vezi sa upisom u katastar. Upravni postupak koji pominje i na koji upućuje sud u presudi, upravo je ovaj koji se vodi”, kazala je Ćirović Vijestima povodom nedavne presude Upravnog suda da poništi rješenje Ministarstva finansija od 15. juna 2022. godine.
Presudom je poništen i upis države kao titulara imovine od 15 miliona kvadrata uz obrazloženje da je država prije odluke o pravu svojine, trebalo da “inicira parnični postupak o vlasničkim pravima nad nepokretnostima”.
Ćirović je navela da je to postupak koji slijedi nakon mišljenja Savjeta za privatizaciju da nije plaćena tržišna naknada, pa samim tim nije svojina Solane, već ostaje državna.
“Postupak davanja mišljenja Savjeta je jedan postupak i on je okončan. Sada je postupak promjene u katastru i to je drugi postupak. Dakle ono što je ključ svega jeste negativno mišljenje Savjeta dok je ovaj postupak u katastru nešto što zavisi od pravilne primjene propisa”, kazala je Ćirović.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li bi stečajna uprava nakon presude eventualno mogla ponovo da raspiše licitaciju za prodaju imovine Solane, ocijenila da je to nemoguće.
“Da bi se nešto oglasilo na prodaju, mora prvo biti upisana svojina u B listu nepokretnosti, što Solana nema i ne može imati s obzirom da je mišljenje Savjeta da nije plaćena tržišna naknada za te nepokretnosti konačno i što znači da nema svojine u korist Solane. Dakle, niti je Upravni sud Solanu vratio Eurofondu, kako se to moglu čuti prethodnih dana, niti je to moguće”, objasnila je Ćirović.
Međutim, akcionari Solane, među kojima je Eurofond najveći, tvrde da je presudom Upravnog suda poništen nezakonit upis zemljišta firme kao državne svojine.
“Sud je utvrdio da Solana nikada nije bila državna imovina, već imovina akcionarskog društva, čije su akcije kotirane na berzi. Odluka prethodne Vlade da se imovina privatne kompanije, bez suda, naknade i zakonskog osnova, upiše kao državna, sada je pravno osporena i srušena”, navodi se u saopštenju akcionara Solane nakon presude Upravnog suda.
Akcionari su poručili da je posebno važno što je presudom Upravnog suda “vraćeno stanje na pravo korišćenja”, što znači da bi nadležni organi sada, bez daljeg odlaganja, morali ispuniti zakonsku obavezu i sprovesti konverziju prava korišćenja u pravo svojine, kako je to već urađeno u desetinama drugih slučajeva, u skladu sa važećim zakonom”.
“U suprotnom, Crna Gora bi mogla biti izložena ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama. Prema javnim izjavama, država bi se mogla suočiti sa tužbama u vrijednosti većoj od 200 miliona EUR, koje bi u slučaju nepostupanja po zakonu mogle biti podnijete pred domaćim i međunarodnim sudovima, uključujući Evropski sud za ljudska prava u Strazburu”, tvrde akcionari.
Ukoliko bi se, kako navode, prihvatio narativ da zemljište nije pripadalo Solani, to bi značilo da su državne institucije, koje su učestvovale u privatizaciji, emisiji i prometu akcija, u suštini izdale akcije bez pokrića u imovini.
Savjet za privatizaciju, dok je na njegovom čelu bio tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, donio je 2021. mišljenje da za akcije Solane nije plaćena tržišna naknada, te da akcionari te firme, među kojima je Eurofond najveći, nemaju pravo svojine nad zemljištem u Ulcinjskom polju iako su do tada imali pravo korišćenja.
Savjet je utvrdio da je država “nesporni” vlasnik zemljišta Solane čija je vrijednost procijenjena na 157 miliona EUR.
Na osnovu toga je katastar 2022. upisao državu Crnu Goru kao vlasnika imovine Solane.
U obrazloženju presude, pored ostalog, sud je ocijenio da bi pretvaranje prava svojine bilo pravno valjano trebalo da se ostvare pretpostavke postojanje prava upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u društvenoj, odnosno državnoj svojini, podobnost zemljišta da bude objekat prava svojne, da posebni zakon ovo pretvaranje ne zabranjuje ili da zainteresovano lice ne dokaže da je prije stupanja na snagu ZOSPO-a steklo pravo svojine na zemljištu i da je plaćena tržišna naknada za zemljište i to samo u slučajevima gdje je pravo stečeno u postupku privatizacije ili stečaja.
Takođe, ističe se da se u konkretnom slučaju transformacija ne može realizovati ni shodno stavu 2 člana 419 ZOSPO-a, budući da ta odredba stimuliše situaciju kada nije plaćena tržišna naknada u postupku privatizacije ili stečaja i u tom slučaju zemljište “ostaje” u svojini države.
“Međutim, s obzirom na činjenicu da se članovi 419 i 420 ZOSPO-a moraju integralno tumačiti, te kako član 420 decidno navodi na zahtjev kog lica se može izvršiti intabulacija vlasničkih prava, to se, po mišljenju ovog suda, ne radi o transformaciji. Sud zato zaključuje da su pobijano i prvostepeno rješenje rezultat pogrešne primjene materijalnog prava, pa je tužbe tužioca I reda i II reda, valjalo usvojiti i poništiti osporeno rješenje”, navodi se u obrazloženju.
Upravni sud je na kraju ukazao tuženom, odnosno državi, da je u ponovnom postupku neophodno omogućiti strankama učešće u postupku i pružiti im mogućnost da se izjasne na rezultate ispitnog postupka.
Sudbina ulcinjske Solane presudno je važna za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima Crne Gore i Evropske unije.
Ona je jedan od ključnih uslova za zatvaranje poglavlja 27 i napredovanje ka članstvu u EU.
Preporučeno
To podrazumijeva jasan vlasnički i upravljački status ovog područja koje je 2019. proglašeno parkom prirode i uvršteno na Ramsar listu močvarnih područja od međunarodnog značaja.
