“Imajući u vidu aktuelnost i značaj prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima, a u vezi sa nedavno donijetim odlukama, Ustavni sud je pružio ustavnopravnu zaštitu pravu na suđenje u razumnom roku, u situacijama kada Vrhovni sud odbacuje tužbe za pravično zadovoljenje zbog zloupotrebe prava. Ukidajući predmetne odluke Vrhovnog suda i vraćajući ih na ponovni postupak i odlučivanje, Ustavni sud je između ostalog izrazio stav da je Vrhovni sud uveo nova pravila i način odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje koje kao takvo nije propisano ni Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, niti Zakonom o parničnom postupku”, navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Kako dodaju, Vrhovni sud Crne Gore se i pored eksplicitnih normi Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je lex specialis za odlučivanje o zaštiti ovog prava, a koje se tiču odbačaja tužbe za pravično zadovoljenje, odlučio za primjenu Zakona o parničnom postupku i to člana 8, kojim je propisano načelo savjesnosti i poštenja, ali ne i odbačaj tužbe zbog zloupotrebe u slučaju postupanja suprotno tom načelu.“Osnov za odbačaj zbog zloupotrebe prava nije predviđen članom 267 ZPP-a kao osnov za odbacivanje, kao što to ne može biti ni čl. 34 i 35 Konvencije shodno kojim odredama samo ESLJP ima mogućnost da odbaci predstavku zbog zloupotebe (tzv. procesna konvencijska pravila koja se tiču uslova dopuštenosti predstavke). Ustavni sud podsjeća da princip pravne države i član 6 Konvencije zahtijevaju da se sud pozove na određenu pravnu normu, a pravni osnov odluke ne smije da bude proizvoljan, tj. van konteksta konkretnog predmeta, niti njeno tumačenje smije da bude van okvira jezičkog tumačenja”, kazali su u saopštenju.
Postupajući na navedeni način Vrhovni sud Crne Gore je, dodaje se, proizvoljnim ekstenzivnim tumačenjem jasnih normi Zakona, koji je lex specialis za zaštitu prava garantovanog članom 32 Ustava, koji se tiču odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje, zapravo ograničio i uskratio pravo podnosiocima ustavnih žalbi koje im je zakon garantovao.
“Kako bi se u budućem periodu spriječila povreda prava na pristup sudu za zaštitu prava na pravično suđenje zajemčenog članom 32 Ustava i članom 6 stav 1 Konvencije, Ustavni sud ukazuje da je neophodno da se u svakom konkretnom predmetu Vrhovni sud uzdrži od proizvoljnog zaključivanja, koje prema ocjeni Ustavnog neizbježno smanjuje povjerenje javnosti u sudski sistem i ugrožava načelo pravne sigunosti, koje predstavlja jedno od glavnih obilježja vladavine prava, najviše vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore, utvrđene u članu 1 Ustava Crne Gore”, navode iz Ustavnog suda.
Konačno, neophodno je, ističu, da prilikom odlučivanja u ponovnim postupcima Vrhovni sud donese odluke kojom će se poštovati ovo Ustavom zagarantovano pravo, za koje je Ustavni sud našao da je ukinutim odlukama povrijeđeno i time prevenira nastanak tzv. ping-pong efekat koji za posledicu ima produžavanje trajanja postupka, stvaranje utiska pravne nesigurnosti i u krajnjem značajno opterećuje nacionalno pravosuđe.
“Pravni pristup Ustavnog suda i obrazloženja navedenih odluka upravo je pohvalila gospođa Katarina Andrić Manojlović, ranija sudija Ustavnog suda kao i Vrhovnog suda Republike Srbije, a u svojstvu konstultanta Savjeta Evrope. Naglasila je da su obrazloženja odluka Ustavnog suda u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i manifestuju princip supsidijarnosti u smislu korektivne i preventivne uloge Ustavnog suda u zaštiti ljudskih prava na nacionalnom nivou”, dodaju.
Podsjećaju i na, kako kažu, efikasnost Ustavnog suda koja se ogleda u činjenici da je za manje od devet mjeseci Ustavni sud donio odluke u gotovo 100 odsto predmeta starijih od tri godine i postigao da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete u posljednje tri godine, čime se izjednačio sa standardom ustavnih sudova zemalja u okruženju.
“Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na 1 godinu i 8 mjeseci što je od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto”, navode iz Ustavnog suda.
Saopštili su i da je na impresivnim rezultatima Ustavnog suda postignutim za kratko vrijeme čestitao i predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Marko Bošnjak prilikom posjete našem sudu 24. marta ove godine, naročito kada je u pitanju rješavanje zaostalih predmeta.
Preporučeno
“Ustavni sud Crne Gore će i u narednom periodu ostati posvećen efikasnom i transparentnom radu”, zaključuju u Ustavnom sudu.
Video