Video
Vrijednost izvoza u prvih šest mjeseci iznosila je 282,3 miliona eura, što je pad od 2,2 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Nasuprot tome, uvoz je porastao za sedam posto, dostigavši 2,08 milijardi eura.
Pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom dodatno je oslabio, sa 14,9 posto u prvoj polovini 2024. pao je na svega 13,6 posto u 2025. godini, što znači da Crna Gora izveze samo oko 14 centi robe na svaki euro koji uveze.
ELEKTRIČNA ENERGIJA I DALJE GLAVNI IZVOZNI ADUT
Najznačajnija izvozna stavka i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija koja je činila 64,3 miliona eura od ukupno 77,8 miliona eura u tom sektoru. To ukazuje na usku bazu izvoza, koja je ranjiva na oscilacije cijena energije i hidrološke uslove.
Najveći izvozni partneri bile su Srbija (76,4 miliona eura), Bosna i Hercegovina (26,3 miliona eura) i Švajcarska (26,0 miliona eura), dok je najviše uvoza stiglo takođe iz Srbije (356,0 miliona eura), Kine (258,9 miliona eura) i Njemačke (208,5 miliona eura).
U strukturi uvoza dominiraju Mašine i transportni uređaji (sektor 7), sa ukupnom vrijednošću od 522,4 miliona eura. Od toga, čak 212,8 miliona odnosi se na drumska vozila, što govori o velikoj potrošnji i orijentaciji tržišta prema uvozu gotovih proizvoda.
UVOZNO-IZVOZNA ZAVISNOST SE POGORŠAVA IZ GODINE U GODINU
Crna Gora već godinama bilježi značajan trgovinski deficit. Primjera radi U 2023. godini, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,2 posto, zatim u 2024. godini je bila 14,9 posto, da bi u 2025. pala na 13,6 posto.
Uvoz je u periodu 2020–2025. kontinuirano rastao, dok je izvoz oscilirao, često zaviseći od sezonskih i vremenskih faktora (posebno kada je riječ o izvozu struje iz hidroelektrana).
Visoka uvozna zavisnost Crne Gore i dalje predstavlja ozbiljan izazov za ekonomiju zemlje.
Ogroman deficit u robnoj razmjeni ukazuje na nedovoljno razvijenu domaću proizvodnju i industriju, kao i na visoku potrošnju uvozne robe, često bez adekvatnog izvoznog balansa, što je jasan signal da se ekonomija ne razvija u pravom smjeru i da ćemo i dalje biti uvozno zavisni.
Preporučeno
Iako ekonomski analitičari već godinama upozoravaju da se mora raditi na diverzifikaciji izvozne baze i jačanju domaće proizvodnje – kako industrijske, tako i prehrambene – ne samo zbog ekonomskih, već i zbog strateških razloga, uključujući otpornost na globalne krize i poremećaje u lancima snabdijevanja, podaci za posljednje tri godine pokazuju da su upozorenja ostala samo mrtvo slovo na papiru.
