Iako je Crna Gora “lider u regionu” njena minimalna zarada od 193 eura, utvrđena još 2013. godine, najmanja je u regionu. Veći iznos minimalne zarade postoji i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovi i Makedoniji, iako su kod njih manje zvanične prosječne zarade, pišu Vijesti.
Preporučeno
U regionu minimalna zarada iznosi od 45 do 53 odsto prosječne zarade a u Crnoj Gori 37 odsto.
Minimalna zarada u Makedoniji je 196 eura, dok je prosječna 378. U BiH je minimalac 208 eura, a prosječna zarada je 438 eura. U Srbiji je minimalac za prosječnih 176 radnih sati mjesečno 213 eura, a prosječna zarada je 403 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je 812 eura, a minimalna zarada je 366. U Sloveniji je minimalna zarada 614 eura, a prosječna 1.151 euro. Socijalni savjet Kosova je krejem prošle godine prihvatio da minimalna zarada za ovu godinu bude 250 eura, a do sada su imali dva minimalca od 130 i 170 eura.
Prema posljednjim podacima Poreske uprave na minimalnu zaradu u Crnoj Gori je prijavljeno 17 hiljada zaposlenih, što je nešto manje od 10 odsto ukupnog broja radnika. Smatra se da ti poslodavci radnike namjerno prijavljuju samo na minimalnu zaradu, kako bi uštedjeli na porezima i doprinosima, a da razliku u neto zaradi radniku daju direktno “na ruke” mimo zvaničnog računovodstva.
Najnoviji zahtjev za povećanje minimalne zarade na 50 odsto prosječne pokrenut je u julu prošle godine kod Socijalnog savjeta od predstavnika Socijaldemokratske partije i Unije slobodnih sindikata, uz podršku i Saveza sindikata.
Prema onome što su “Vijestima” saopštili iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, čiji ministar Kemal Purišić predsjedava Socijalnim savjetom, od ministarstva finansija zavisiće kada će biti sjednice Savjeta sa tom tačkom dnevnog reda i kakav će biti stav predstavnika Vlade, bez kojih i ne može biti donijeta konačna odluka.
Minimalne zarade
Iz Ministarstva su “Vijestima” kazali da su podnosioci inicijative za povećanje minimalne zarade imali obavezu da pripreme analize i dostave ih predsjedništvu Savjeta nakon čega će oni zatražiti stav Ministarstva finansija, kojim rukovodi Darko Radunović.
“Kada navedene inicijalne analize budu dostavljene predsjedništvu, biće uvrštene na dnevni red prve naredne sjednice Savjeta. Polazeći od činjenice da Savjet ne raspolaže pisanim dokumentima, odnosno da podnosioci inicijative nijesu dostavili inicijalne pisane dokumente, nije zatražen stav Ministarstva finansija. U svakom slučaju u proces pregovora za povećanje minimalne zarade neophodno je i učešće Ministarstva finanisija, koji će biti jedan od parametera na osnovu kojih će Ministarstvo rada i socijalnog staranja zauzeti stav po ovom pitanju”, saopštili su iz kabineta ministra Purišića.
Član Socijalnog savjeta Bojan Zeković (SDP) pisao je prošle sedmice ministru da zakaže sjednicu i obezbijedi stav i učešće Ministarstva finansija. Zeković je podsjetio ministra da je razmatranje te inicijative više puta odlagano, prvo za septembar 2017, pa za kraj godine, da bi na posljednjoj sjednici Socijalnog savjeta bilo dogovoreno da će se o inicijativi raspravljati do kraja decembra 2017. uz prisustvo ministra finansija, što se nije desilo. On je podsjetio da je od prvog januara krenuo talas poskupljenja zbog povećanja PDV-a i akciza i većih cijena goriva i električne energije i da je neophodno povećanje minimalne zarade.
Treći partner u socijalnom savjetu – Unija poslodavaca je saopštila da je spremna da pregovara o povećanju minimalne zarade uz uslov da se uporedo razmatra i njena inicijativa za izmjenu metodologije obračuna obaveza po osnovu zarada, odnosno smanjenje troškova po osnovu priparadajućih poreza i doprinosa.
Predstavnici ministarstva finansija su u decembru 2017. godine, ali i na sjednici odbora za ekonomiju prošle sedmice saopštili da su protiv povećanja minimalne zarade jer bi to povećalo troškove poslodavcima, ali i protiv smanjenja sadašnjih iznosa poreza i doprinosa jer bi to ugrozilo fiskalnu konsolidaciju državnih finansija.
Video