Video
Trgovački lanci žele maksimalan profit
Ove razlike u cijenama mogu se pripisati specifičnom načinu formiranja cijena u Crnoj Gori. Naime, trgovački lanci često sami određuju cijene proizvoda i neprekidno ih mijenjaju, što dovodi do fluktuacija i često previsokih cijena za potrošače. Dok u Luksemburgu postoje stabilnije cijene, kod nas trgovački lanci koriste dinamičko određivanje cijena kako bi maksimizirali profit, što se negativno odražava na budžete potrošača.
Minimalna zarada u Luksemburgu je među najvišima u svijetu. Od jula 2024. godine, minimalna mjesečna bruto zarada za nekvalifikovane radnike iznosi oko 2.507,65 eura, dok je za kvalifikovane radnike viša, oko 3.009,18 eura. Ove vrijednosti se periodično ažuriraju u skladu s inflacijom i drugim ekonomskim faktorima. U Crnoj Gori je bruto minimalna zarada 568 eura, dok je neto 450.
U Luksemburgu iznos neto zarade zavisi od nekoliko faktora, uključujući porez na dohodak, socijalne doprinose i eventualne olakšice koje se primjenjuju. Razlike između bruto i neto zarade mogu biti značajne zbog relativno visokih poreza i doprinosa.
Ovi iznosi su okvirni i mogu varirati u zavisnosti od specifične situacije pojedinca, uključujući bračni status, broj djece, dodatne olakšice i druge faktore koji utiču na poreznu osnovicu. Za tačan iznos neto zarade koristi se kalkulator plata specifičan za Luksemburg.
U sezoni cijene lete u nebo
Cijene u marketima u Luksemburgu, prema informacijama koje su nam poslali naši čitaoci, iznenađujuće su povoljne. Za većinu artikala, cijene su niže ili jednake onima u marketima u Podgorici. U poređenju s crnogorskim primorjem, možemo sa sigurnošću reći da su cijene u Luksemburgu i mnogo niže.
Šetnja kroz podgoričke markete otkriva nešto vrlo frustrirajuće: drastične razlike u cijenama istih proizvoda, bez obzira na to jesu li na akciji ili ne. Pratiti trgovinske marže postaje gotovo nemoguća
misija, a kupci su zbunjeni i nezadovoljni. Situacija se dodatno pogoršava u turističkim centrima, gdje cijene tokom ljetne sezone lete u nebo, prisiljavajući građane da unaprijed planiraju veće troškove za hranu.
Primjer koji posebno bode oči je cijena maslaca. U Crnoj Gori, za kvalitetan maslac morate izdvojiti najmanje četiri eura, dok najskuplji dostižu čak 5,79 eura. U poređenju s Luksemburgom, gdje cijena za 250 grama maslaca počinje već od 1,99 eura, jasno je koliko su cijene u našoj zemlji pretjerane.
Još jedan nevjerojatan primjer je maslinovo ulje. Dok je u Luksemburgu cijena litra maslinovog ulja 8,99 eura, u Podgorici je najniža cijena 15 eura, a u nekim slučajevima cijene dostižu i do 25 eura.
Iznenađujuće je takođe i da je kilogram brašna u Luksemburgu 0,35, dok kod nas u nekim marketima ide i do euro. Zatim, litar mlijeka u tetrapaku je 0,79 eura dok je kod nas više od euro ako izuzmemo privremene akcije. Cijene povrća su, kada je u pitanju Podgorica, slične dok su u Luksemburgu mnogo niže nego što su na crnogorskom primorju. Na fotografijama takođe možemo primijetiti i cijene sokova koje su takođe za preko 20 odsto niže u Luksemburgu, kao i baget hljeb koji je u Crnoj Gori 0,80 eura dok ga u Luksembrgu možete kupiti za 0,55 eura.
Preporučeno
Ove razlike u cijenama su posebno iznenađujuće kada uzmemo u obzir razlike u standardu života između dvije zemlje. Luksemburg, kao jedna od najbogatijih zemalja Evrope, očekivano bi trebalo da ima više cijene osnovnih životnih namirnica. Međutim, upravo suprotno, u mnogim slučajevima su cijene u Crnoj Gori veće, što dodatno opterećuje kućni budžet građana. Ovo otvara pitanje koliko su naši potrošači opterećeni visokim cijenama i kakve bi mjere trebalo preduzeti kako bi se osiguralo da osnovne namirnice budu pristupačne za sve građane. Uvođenje transparentnijih praksi u formiranju cijena i bolja kontrola tržišta mogli bi doprinijeti smanjenju cijena i olakšati život građanima.
