Video
Ekonomski efekti ovakvog poteza nisu jednoznačno pozitivni. Računica pokazuje da će investitori, iako nominalno dobijaju kamatu, realno gubiti na vrijednosti svog novca.
KAMATNA STOPA NIŽA OD INFLACIJE: PRINOS KOJI GUBI TRKU SA CIJENAMA
Prema posljednjim podacima, inflacija u Crnoj Gori iznosi oko 4,6 posto, što znači da je realni prinos na nove obveznice — negativan, oko minus 0,8 posto godišnje. Drugim riječima, kamata od 3,75 posto ne pokriva rast cijena, pa kupovna moć građana koji ulože u obveznice vremenom opada.
Iako su državne obveznice jedan od najsigurnijih instrumenata ulaganja, čini se da u ovom slučaju više štite državu nego građane.
Ovo svakako na kratak rok nije prilika za zaradu, jer na hiljadu uloženih eura dobićete tek 38 eura i 70 centi, već način da država obezbijedi likvidnost bez većeg otpora na tržištu kredita.
SRBIJA KAO OGLEDALO: ISTI RECEPT, ALI SA DRUGAČIJIM REZULTATIMA
Sličan model već je primijenila Srbija, koja je ranije izdala državne obveznice sa kamatom od 5,25 posto i zabilježila veliko interesovanje investitora. Ta emisija donijela je državi značajan priliv sredstava, ali je istovremeno povećala javni dug i troškove kamata.
U trenutku kada je inflacija u Srbiji iznosila oko 4,7 posto, realni prinos na te obveznice bio je svega 0,5 posto godišnje — dakle tek minimalno pozitivan. Poređenje pokazuje da Crna Gora sada nudi još slabiji prinos, a pritom ulazi u zaduženje koje je manje po obimu, ali slične prirode: kratkoročno, fiskalno motivisano i realno skupo.
POLITIČKI SIGNAL I EKONOMSKA PORUKA
Odluka da se obveznice ponude domaćim građanima nosi i simboličnu poruku — država poziva svoje stanovništvo da „investira u budućnost Crne Gore“. No, u praksi to znači da građani finansiraju javni dug, dok država izbjegava skuplje međunarodne kredite i politički osjetljive pregovore o zaduživanju.
Ovo jeste sofisticiran oblik unutrašnjeg zaduživanja i predstavlja se kao prilika za građane, ali je suštinski mjera za održavanje budžetske ravnoteže u uslovima ograničenog pristupa stranim tržištima kapitala i skupih kredita.
POZITIVNA STRANA
Ipak, postoji i pozitivna strana: Crna Gora ovim potezom razvija domaće tržište kapitala, podstiče finansijsku pismenost i smanjuje zavisnost od međunarodnih kreditora. Obveznice su dostupne široj javnosti, a minimalna ulaganja su relativno niska, što može povećati broj malih investitora.
Osim toga, država emisijom u eurima izbjegava valutni rizik, što predstavlja važnu razliku u odnosu na Srbiju, koja se često zadužuje u domaćoj valuti. Međutim, to je i ograničenje — jer se Crna Gora odriče mogućnosti monetarne politike, pa sav teret stabilnosti pada isključivo na fiskalnu disciplinu.
INSTRUMENT POVJERENJA ILI ZNAK SLABOSTI
Emisija državnih obveznica u Crnoj Gori svakako može izgledati kao korak ka modernijem finansijskom tržištu i uključivanju građana u javne finansije. Ali ispod te površine stoji manje optimistična slika: država koristi domaće štediše da pokrije budžetske potrebe, nudeći kamatu koja ne prati inflaciju i koja, realno gledano, ne čini ulaganje isplativim.
Iskustvo Srbije pokazuje da takve emisije mogu kratkoročno donijeti novac i stabilnost, ali dugoročno ne rješavaju ključni problem — rast duga i nisku efikasnost javne potrošnje.
Preporučeno
Drugim riječima, Crna Gora sada ponavlja već viđen scenario – dok država dobija finansijski predah, građani dobijaju tek osjećaj da pomažu.
