Video
U izvještaju Savjeta EU se navodi se da je Crna Gora podnijela djelimičan nacrt programa ekonomskih reformi 2021-2023, 15. februara, nakon čega su uslijedila dodatna ažuriranja u martu, da bi Vlada 1. aprila formalno usvojila program.
Odsustvom pravovremenog usvajanja budžeta za 2021. godinu bile su onemogućene detaljne procjene programa-, navodi se u izvještaju, uz ocjenu da su smjernice iznijete u zaključima u maju 2020. godine djelimično sprovedene.
Iz Savjeta EU navode i da su ograničenja nametnuta pandemijom kovida značajno uticala na turizam od kojeg je Crna Gora zavisna uz podsjećanje da je uslijed pada spoljne i domaće potražnje realni BDP opao za 15.2 odsto u 2020. godini.
“Predviđen je i scenario po kojem bi oporavak ekonomije trebao da se desi u 2021. godini pod pretpostavkom da će poboljšanje zdravstvene situacije u drugoj polovini godine omogućiti da se ekonomija vrati na predpandemijski nivo u 2022. godini, ipak kašnjenje početka imunizacije stanovništva protiv kovida, predstavlja svojevrstan izazov kada je u pitanju ovaj scenario oporavka”, navodi se u izvještaju.
Akcenat je stavljen i na završetak prve dionice auto puta Bar-Boljare, a iz Savjeta EU smatraju da bi to u kombinaciji sa očekivanim oporavkom turizma dovelo do smanjenja deficita.
U izvještaju se navodi da u programu ekonomskih reformi nisu predstavljene nove mjere konsolidacije, a ocijenjeno je da se on u najvećoj mjeri oslanja na oporavak ekonomije koji bi doprinio poreskim prihodima zajedno sa postepenim ukidanjem kapitalne potrošnje u vezi sa auto putem.
Dodaje se i da bi se redovna budžetska potrošnja obuzdala optimizacijom radnih mjesta u javnoj upravi.
Jedan od zaključaka u izvještaju je da će put post-pandemijskog oporavka u značajnoj mjeri zavisiti i od napora i sposobnosti Vlade da rješava strukturne izazove kao i od primjene paketa ekonomske podrške, među kojima je ekonomski investicioni plan podrške za Zapadni Balkan.
“Za ekonomski oporavak bi značajno bilo suzbijanje korupcije i poboljšanje vladavine prava, uz povećanu transparentnost i jačanje institucija i socijalnog dijaloga” poručili su iz Savjeta EU.
Raditi na smanjenju stope nezaposlenosti
Potrebno je navodi se, i raditi na zapošljavanju žena i mladih, što bi doprinijelo borbi protiv dugotrajne nezaposlenosti.
“Dugoročni problem visoke stope nezaposlenosti, naročito među određenim kategorijama kao što su žene i mladi, dodatno su pogoršani pandemijskom krizom. Stopa mladih koji nisu u radnom odnosu ostaje visoka, a neusklađenost radnih vještina predstavlja prepreku ka zaposlenju”; navodi se u izvještaju.
Jedna od ocjena je i da je zabilježena destimulacija za rad izazvana lošom koordinacijom tržišta rada i određenih službi, uz napomenu da je potrebno jačati socijalni dijalog.
U skladu sa iznijetim zaključcima i procjenama Savjet Evropske unije usvojio je preporuke u kojima se navodi i da Crna Gora treba da obezbijedi dobro targetiranu i privremenu pomoć za pandemijom ugrožena domaćinstva i preduzeća.
“Potrebno je i pripremiti novi plan optimizacije javne uprave. Uspostaviti IT sitem za elektronsko upravljanje i bezbjedno štampanje akciznih markica kako bi se proširila poreska osnova”; navodi se.
U izvještaju se nalazi i preporuka za formiranje nezavisnog tijela zaduženog za fiskalni nadzor.
“Potrebno je razviti pregled svih poreskih izuzeća i analizirati njihov ekonomski i socijalni uticaj. Podržati ekonomiju i poslovnu likvidnost tako što će se smanjiti zaostale obaveze i rokovi za povraćaj PDV-a u javnom sektoru”, jedna je od preporuka.
Potrebno je, kako se navodi, obezbjediti uslove za dijalog vlasti i poslovne zajednice, sa fokusom na jednostavnije oporezivanje preduzeća, smanjenje nameta i olaškavanje poreskih obaveza.
Uz to, iz Savjeta EU pozivaju da Crna Gora treba akcionim planom da osigura “borbu protiv neformalnosti koja se između ostalog odnosi i na legalizovanje preduzeća i radnih mjesta “
Poslednja smjernica sugeriše osnivanje međuministarske radne grupe u koju su uključeni relevantni resori, kako bi bio izrađen plan primjene garancija za mlade.
Preporučeno
“U saradnji sa poslovnim sektorom treba pripremiti mjere za reformu sistema stručnog obrazovanja kako bi se poboljšao uticaj na tržištu rada”, zaključeno je u izvještaju.
