Video
Prema podacima nacionalne Uprave za statistiku MONSTAT, Crna Gora je tokom 2025. godine uvezla vode u ukupnoj vrijednosti od čak 17,03 miliona eura, što je za oko dva miliona više nego godinu ranije, kada je vrijednost uvoza iznosila 15 miliona eura.
VODA UVEZENA I SA FIDŽIJA
Ubjedljivo najviše vode prošle godine uvezeno je iz Srbije, za 15,29 miliona eura. U 2024. godini uvoz vode iz Srbije iznosio je 13,51 miliona eura, što pokazuje nastavak rasta dominacije srpskih proizvođača na domaćem tržištu.
Iz Bosne i Hercegovine prošle godine uvezeno je vode u vrijednosti od 587,4 hiljade eura, što je za oko 138 hiljada više u odnosu na 2024. godinu. Uvoz vode iz Italije tokom 2025. godine iznosio je 357,8 hiljada eura, odnosno pet hiljada više nego godinu ranije.
Iz Francuske je tokom prošle godine u Crnu Goru stigla voda u vrijednosti od 305,08 hiljada eura, što predstavlja rast od čak 163 hiljade eura u odnosu na prethodnu godinu. Taj podatak pokazuje da na domaćem tržištu raste potražnja za premium i luksuznim proizvodima, posebno u hotelima, restoranima i turističkom sektoru na primorju.
Slijede Hrvatska, iz koje je prošle godine uvezeno vode za 164,2 hiljade eura, Slovenija sa 152,6 hiljada eura i Kosovo sa 109,8 hiljada eura. U odnosu na 2024. godinu zabilježen je pad uvoza vode iz Hrvatske za 18 hiljada eura i Kosova za 26 hiljada eura, dok je uvoz iz Slovenije bio manji za tri hiljade eura.
Kao svojevrstan statistički kuriozitet izdvaja se i podatak da je Crna Gora tokom 2025. godine uvozila vodu čak i iz Fidžija, ostrvske države u Okeaniji. Prema zvaničnim podacima Monstata, iz Fidžija je tokom prošle godine uvezeno vode za 3.588 eura, dok je godinu ranije taj iznos bio 4.799 eura.
Podaci pokazuju da regionalni proizvođači već godinama imaju gotovo potpunu dominaciju u domaćim marketima, hotelima i ugostiteljstvu. Iza tih proizvoda stoje velike međunarodne i regionalne kompanije sa razvijenom distribucijom, ogromnim proizvodnim kapacitetima i snažnim marketinškim budžetima.
Srbija je danas ubjedljivo najveći proizvođač flaširane vode u regionu, sa desetinama izvorišta i velikim brojem registrovanih kompanija koje se bave flaširanjem vode. Tamošnje tržište praktično kontrolišu dvije velike grupacije koje zajedno drže više od polovine ukupnog tržišta flaširane vode.
Upravo takva koncentracija kapitala omogućila je srpskim proizvođačima da izgrade snažnu regionalnu mrežu i postanu dominantni širom Balkana. Veliki proizvodni kapaciteti, agresivan marketing i jaka logistika omogućili su im da budu konkurentni i cijenom i prisustvom na tržištu.
HRVATSKA I SRBIJA IZGRADILE REGIONALNU INDUSTRIJU
Dok Crna Gora još pokušava da razvije ozbiljniju industriju vode, zemlje regiona već decenijama grade snažne izvozne sisteme i međunarodno prepoznatljive proizvode.
Hrvatska je jedan od najboljih primjera kako se prirodni resurs može pretvoriti u profitabilan izvozni posao. Hrvatski proizvođači vode godinama ulažu velika sredstva u marketing, dizajn ambalaže, promociju i međunarodno pozicioniranje svojih proizvoda. Danas su hrvatske flaširane vode prisutne na tržištima širom Evrope, Bliskog istoka i regiona.
Posebno su se fokusirali na premium segment tržišta, pa su njihovi proizvodi postali standard u luksuznim hotelima, restoranima i turističkoj industriji. Takva strategija omogućila je Hrvatskoj da vodu ne izvozi samo kao osnovni proizvod, već kao premium brend sa mnogo većom tržišnom vrijednošću.
Srbija je, sa druge strane, industriju vode razvijala kroz ogromne proizvodne kapacitete i masovno regionalno širenje. Veliko domaće tržište omogućilo je proizvođačima stabilan rast, dok su investicije međunarodnih kompanija dodatno ubrzale razvoj sektora.
Danas srpski proizvođači izvoze ogromne količine vode širom Balkana, a njihovi proizvodi dominiraju u gotovo svim državama regiona. Velika ulaganja u distribuciju, marketing i prisustvo u trgovinskim lancima omogućila su im da postanu vodeći igrači regionalnog tržišta.
Bosna i Hercegovina je takođe uspjela da razvije konkurentnu industriju vode kroz niže troškove proizvodnje i jačanje izvoza prema regionu. Njeni proizvođači posljednjih godina sve više šire prisustvo na tržištima Balkana i postaju ozbiljna konkurencija u srednjem cjenovnom segmentu.
CRNA GORA KORISTI TEK MALI DIO VELIKOG POTENCIJALA
Za razliku od susjeda, Crna Gora i dalje koristi tek mali dio kapaciteta koje ima.
Procjenjuje se da domaće fabrike raspolažu ukupnim kapacitetom od oko 350 miliona litara godišnje, dok stvarna proizvodnja iznosi svega između 22 i 26 miliona litara godišnje. To znači da se koristi tek deset do petnaest procenata ukupnih mogućnosti.
U zemlji posluje sedam aktivnih proizvođača flaširane vode, ali tržište je koncentrisano na nekoliko većih kompanija, dok dio manjih pogona radi sezonski ili sa ograničenim kapacitetima.
Jedan od ključnih problema domaće industrije jeste činjenica da crnogorski proizvođači nikada nijesu uspjeli da razviju ozbiljnu regionalnu distribuciju niti snažan međunarodno prepoznatljiv proizvod. Za razliku od konkurencije iz regiona, domaće kompanije uglavnom ostaju vezane za malo lokalno tržište i turističku sezonu.
Dodatni problem predstavlja i nedostatak transparentnih podataka. Monstat proizvodnju flaširane vode prati kroz industrijsko istraživanje PRODCOM, ali detaljni podaci o proizvodnji po pojedinačnim fabrikama nijesu javno dostupni.
Ekonomisti godinama upozoravaju da bi upravo voda mogla postati jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda Crne Gore, posebno u vremenu kada kvalitetna pitka voda postaje jedan od najvažnijih resursa u svijetu.
Preporučeno
Crna Gora ima prirodne izvore, ekološki imidž i geografski položaj koji bi joj omogućili mnogo snažniji razvoj ove industrije. Ipak, bez ozbiljnijih ulaganja u izvoz, marketing i regionalno pozicioniranje domaćih proizvoda, država za sada ostaje u neobičnoj situaciji – da uprkos ogromnom prirodnom bogatstvu i dalje zavisi od vode iz uvoza.
