Video
U intervjuu, Dimitrieska Kočoska govori o podacima o upotrebi duvana, mjerama u suzbijanju šverca te važnosti regionalne saradnje na ovom polju.
Da li politike koje se kreiraju mogu odgovoriti izazovu i postoji li volja za sprovođenjem usvojenih mjera?
Izazov sa kojim se suočava moja zemlja, ali i zemlje u regionu, je veliki, a ovakvi sastanci koji se organizuju da bi se zajedno razgovaralo o ovoj temi su veoma važni i mogu dati pozitivne efekte, iako se ti efekti mogu očekivati u dužem periodu. Podaci su zaista upečatljivi: čak 45 odsto odrasle populacije u S. Makedoniji konzumira duvan, a posljedice takve konzumacije su poražavajuće, sa preko 5.000 smrtnih slučajeva godišnje. Ono što je najvažnije, kao region dobijamo snažnu podršku Svjetske zdravstvene organizacije u rješavanju ovog problema na nivou podizanja svijesti javnosti o štetnosti upotrebe duvana i jačanja zdravstvenih kapaciteta kako bismo mogli da odgovorimo na zdravstvene posljedice ove pojave. S druge strane, postoje i mjere koje utiču da ovi proizvodi postanu teže dostupni, kao što su akcize i naravno mjere za suzbijanje nelegalnog prometa duvana i duvanskih proizvoda i sličnih proizvoda koji su novi na tržištu. Dakle, postoji niz aktivnosti koje su definisane Sporazumom o saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i Protokolom za eliminisanje nedozvoljene trgovine duvanskim proizvodima iz Okvirne konvencije o kontroli duvana. Implementacijom mjera postavljen je cilj da se do 2030. godine rasprostranjenost duvana smanji na 18 odsto.
Koje su mjere i politike sadržane u ovim dokumentima i koje institucije treba da sprovedu da bi se postigao ovaj cilj od 18% i da li je to realno ostvarivo, posebno ako se ima u vidu da je riječ o vrsti zavisnosti među onima koji koriste duvan?
Sporazum o saradnji sa SZO sadrži niz aktivnosti koje treba da doprinesu smanjenju rasprostranjenosti pušenja, kao i zaštiti građana od štetnog dejstva duvana i poboljšanju javnog zdravlja u Makedoniji. Oni imaju za cilj jačanje kapaciteta zdravstvenih radnika, odnosno obuku za implementaciju usluga odvikavanja od pušenja na primarnom nivou. Zatim, izrada smjernica za prestanak pušenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i obuka ljekara primarne zdravstvene zaštite su već u završnoj fazi pripreme i očekuje se da će uskoro biti objavljeni. Takođe razvija standardne operativne procedure za centre za odvikavanje od pušenja u Domovima javnog zdravlja, koji su takođe u završnoj fazi objavljivanja. Podrška u informisanju javnosti o dostupnim uslugama odvikavanja od pušenja, uključujući liniju za podršku (SOS linija) u Institutu za javno zdravlje, angažovanje zajednice da generiše potražnju za boljim razumijevanjem načina da se poveća motivacija stanovništva za prestanak pušenja sa profesionalcima, nevladinim sektorom, studentima, pacijentima i zdravstvenim radnicima, organizovanje debata na visokom nivou uključujući diskusiju o mogućnostima zamjene Medicinske liste. Sporazum takođe predviđa stručnu i tehničku podršku za ažuriranje i usklađivanje zakonodavstva o kontroli duvana sa međunarodnim standardima i obavezama po FCTC – Okvirnoj konvenciji o kontroli duvana.
Pored toga, veoma značajan segment mjera su one predviđene Protokolom o eliminisanju nedozvoljene trgovine duvanskim proizvodima, koje obuhvataju sveobuhvatan skup alata za borbu protiv nelegalne trgovine, uključujući uspostavljanje globalnog sistema za praćenje kretanja duvanskih proizvoda i unapređenje njihovog pravnog statusa. Takođe je važno i Protokolom predviđeno unapređenje međunarodne saradnje i preporuke za sprovođenje sankcija i mjera za sprovođenje zakona. Cilj je suzbijanje crnog tržišta duvanskih proizvoda, koje ima veoma veliki uticaj na podrivanje politike koju sprovodimo za kontrolu duvana i javno zdravlje.
Možete li podijeliti koje su mjere preduzete u S. Makedoniji i koliko su efikasne i da li Vlada ima ozbiljan pristup ovom pitanju?
U ovom trenutku podaci ukazuju da je potreban hitan i ozbiljan pristup. Ne samo iz perspektive da polovina stanovništva konzumira duvan, već i u pogledu troškova koji proizilaze iz upotrebe duvana, koji u mojoj zemlji dostižu 38 milijardi denara godišnje.
Mislim da je ozbiljniji korak napravljen 2014. godine kada je prvi put uveden akcizni kalendar za duvanske proizvode, koji predviđa povećanje akcizne stope svake godine. Akcizni kalendar je u više navrata produžen, a prema posljednjim izmenama Zakona o akcizama, očekuje se povećanje akcizne stope za ove proizvode do 2030. godine. Takođe, 2019. godine usvojen je i potpuno novi Zakon o akcizama, koji je u velikoj mjeri usklađen sa direktivama EU i njegovom primjenom od 2020. godine obuhvata duvan za pušenje kao fino rezani duvan, duvan za pušenje kao drugi duvan za pušenje, duvan za lulu (duvan za nargile), duvan za burmut i duvan za šmrkanje. Ilustracije radi, paklica cigareta u Makedoniji košta u prosjeku 2 eura, što je mnogo niže nego u evropskim zemljama.
Zakonom je 2010. godine uvedena zabrana pušenja u javnim prostorima, uključujući i ugostiteljske objekte, a u tom periodu neka zajednička istraživanja nevladinog sektora su pokazala da je do njenog sprovođenja 2018. godine, kada su uslovi olakšani, uočeno stabilno stanje prevalencije pušenja i njeno povećanje nakon 2018. godine.
Jedna od mjera za rješavanje ovog izazova, koji negativno utiče na mladu populaciju, jeste formiranje posebnog novog Ministarstva sporta, sa ciljem veće podrške sportu i uključivanja mladih u sportske aktivnosti. To je i zato što podaci pokazuju da veliki procenat onih koji postanu korisnici duvana to čine u dobi od 13-15 godina.
U borbi protiv crnog tržišta veoma je važan monitoring duvanskih proizvoda, koji se vrši putem elektronskog sistema za obradu carinskih deklaracija i akciznih dokumenata, i na taj način obezbjeđujemo identifikaciju duvanskih proizvoda koji se legalno mogu pustiti u promet samo akciznim markicama, a omogućavamo i kontrolu fiskalnog efekta, odnosno naplatu akcize. Naime, krijumčarenje duvana i duvanskih proizvoda su krivična djela za koja je Uprava carina, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ovlašćena da goni učinioce ovih djela. Tako je Carina 2024. godine otkrila 10 slučajeva šverca duvana, 50 slučajeva cigareta, 3 kutije elektronskih cigareta i kertridža, jednu kutiju cigara i jedan slučaj SNUS-a.
Preporučeno
Želim da istaknem da kao region moramo posvetiti veliku pažnju međunarodnoj saradnji u borbi protiv ilegalne trgovine duvanom. U Makedoniji se na nivou Uprave carina razmjenjuju informacije o sumnjivim pošiljkama i transportu duvanskih proizvoda sa stranim carinskim službama i sarađuju u međunarodnim operacijama usmjerenim na otkrivanje i sprječavanje nelegalne trgovine duvanom i duvanskim proizvodima.
