Po nižoj cijeni dizel gorivo kupuju jedino građani Sjeverne Makednije. U toj državi se litar dizela prodaje po cijeni od 1,55 eura, dok od juče u Crnoj Gori za litar dizela treba izdvojiti 1,57 eura po litru. Dizel gorivo predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje u Crnoj Gori.

U drugim državama regiona cijena dizel goriva je znatno veća, pa se u Srbiji prodaje po cijeni od 1,81 euro, u Hrvatskoj po 1,73 eura, Bosni i Hercegovini po 1,68 eura, Sloveniji po 1,69 eura, dok sa cijenom dizela od 2,06 eura prednjači Albanija.

Kao i prilikom prošlog presjeka u regionu benzin je najjeftiniji u Bosni i Hercegovini. Jeftiniji benzin od građana Crne Gore plaćaju i građani Sjeverne Makedonije, dok je cijena benzina u Crnoj Gori, niža nego u Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji i Sloveniji.

Vlada je prošlog petka donijela odluku da prepolovi akcize na dizel gorivo, a razlog maloj razlici između cijena dizela i benzina je smanjenje akcize na benzin za 25 odsto.

Nove mjere?

Vlada će, kako je juče kazao ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović na Televiziji Vijesti, razmotriti i druge mjere u slučaju da cijena nafte eskalira. Dodaje da skeniraju šta rade druge države i razmatraju druge mjere, ipak u nadi da za njima neće biti potrebe.

Šahmanović je ukazao da se, ukoliko se situacija na Bliskom istoku nastavi razvijati u negativnom pravcu, definitivno može očekivati novo poskupljenje goriva.

“Smanjenjem akciza smo napravili buffer prostor za svako dalje povećanje. To znači da ćemo u odnosu na region i ostale zemlje uvijek imati prostora za nižu cijenu”, kazao je Šahmanović.

Upitan koja bi cijena goriva podstakla Vladu da uvede nove mjere, Šahmanović nije mogao da precizira, ali je ukazao da neće dozvoliti nagli skok cijena preko noći. Kao potencijalne nove mjere, kako je dodao, razmatraju ograničenje potrošnje naftnih derivata ili u krajnjem slučaju, puštanje rezervi.

Šahmanović je naglasio da je snabdjevenost pumpi stabilna, ponavljajući da uz postojeće strateške rezerve i rezerve privatnih naftnih kompanija Crna Gora može računati na dovoljno goriva i do dva mjeseca, uz racionalizaciju i duže. I u prethodne dvije sedmice, kako je naveo, imali smo relativno povoljnu cijenu goriva u odnosu na region ili Evropu.

“Imali smo slučaj da državljani susjednih zemalja toče gorivo u našim sjevernim opštinama”. kazao je Šahmanović.

Dodao je da su nakon sastanka sa naftnim kompanijama zaključili da bi skraćenje obračunskog perioda sa 14 na sedam dana dalo najbolje rezultate. Ipak, kako je ukazao, iako je juče na berzi ponovo skočila cijena barela nafte, ne može se dati precizna informacija kakva će cijena biti u ponedjeljak, prilikom idućeg obračuna. Šahmanović je kazao da će Vlada tražiti način da pomogne malim naftnim kompanijama koje imaju problema u poslovanju zbog nedostatka skladištnih kapaciteta.

Šahmanović (FOTO: BS)

Ministar je dodao da odluka Vlade da smanji akcize nije bila rezultat pritiska, populizma i politikanstva, već detaljne analize i odgovorne politike.

Ekonomski analitičar Davor Dokić je krajem prošle sedmice Pobjedi saopštio da je Vlada donijela dobru odluku da smanji akcize za 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin. On je naveo da je to bila bolja reakcija nego što je očekivao. Dokić je podsjetio da ova mjera Vlade dolazi u trenutku kada je privreda već na ivici, dodajući da bi cijena dizela premašila 1,80 eura po litru da je ostao stari način obračuna.

“To bi predstavljalo strašan teret koji bi poremetio sistem i pokrenuo inflatornu spiralu”, kazao je ranije Dokić našoj redakciji.

Obračunski period

On je zadovoljan i odlukom Vlade da skrati obračunski period za formiranje cijena naftnih derivata sa 14 na sedam dana, kako bi se omogućilo brže usklađivanje sa tržišnim kretanjima i efikasnije reagovanje države.

“Iako nije navedeno na koji rok je ova mjera donijeta, očekujem da će se pratiti kretanja, jer je smanjen i obračunski rok na sedam dana, tako da će se cijene goriva usklađivati na sedmičnom, umjesto na dvonedjeljnom nivou. To je takođe dobra oduka, jer je volatilnost berze ekstremno velika i ne može se čekati 14 dana na usklađivanje”, rekao je ranije Dokić.

Dokić (FOTO: Privatna arhiva)

Vlada nije naglasila do kada će ova odluka biti na snazi, ali Dokić očekuje da to bude do trenutka prekida ili barem značajnijeg smirivanja sukoba na Bliskom istoku, dodajući da bi u tom slučaju tržištu bilo potrebno oko dva mjeseca da se vrati u normalu.

“Definitivno su se iz Vlade svjesno odrekli ovog prihoda, imajući u vidu da 23 odsto budžeta čine akcize na gorivo i ostale proizvode. Ova mjera ne bi trebalo da ima prevelike posljedice po budžet ako bude trajala do mjesec, mjesec i po. Ipak, ukoliko se taj period produži, mislim da će država zbog visoke javne potrošnje morati posegnuti za novim zaduženjem kako bi mogla da finansira sve obaveze”, smatra Dokić.

Ministar finansija Novica Vuković je krajem prošle sedmice saopštio da Vlada odlukom o smanjenju akciza na naftne derivate pokazuje da država ima kapacitet i odgovornost da zaštiti građane kada je to najpotrebnije. On je rekao da u uslovima globalnih poremećaja koriste sve mehanizme koje zakon daje kako bi očuvali standard građana i stabilnost ekonomije, dodajući da vode aktivnu i odgovornu ekonomsku politiku u interesu svih građana.

“Država se svjesno odriče oko osam miliona eura mjesečno kako bi taj novac ostao u džepovima građana i privrede. To je odluka podrške, u vremenu globalnih poremećaja. Biramo da zaštitimo standard građana”, istakao je Vuković krajem prošle sedmice.

On je poručio da reaguju odlučno, koristeći postojeći zakonski okvir da stabilizuju cijene i sačuvaju ekonomsku sigurnost Crne Gore.

Region

Vlada Srbije je donijela odluku da pusti 40.000 tona iz naftnih rezervi kao dodatnu mjeru sprečavanja naglog skoka cijena na pumpama. Trenutno se u Srbiji gorivo kupuje po cijeni od 1,58 eura za benzin, odnosno 1,77 eura za dizel. Prethodno je Vlada ograničila izvoz naftnih derivata do početka aprila i akcize smanjila za 20 odsto do polovine aprila.

Preporučeno

VOJINOVIĆ: Članstvo u EU nosi duboke promjene za privredu

Pomorska NEZGODA u Bokokotorskom zalivu: U sudaru plovila povrijeđeno 15 osoba, državljanin Srbije upravljao pod dejstvom alkohola

Ante VUČAK nije uhapšen u Nikšiću, istraga o ubistvu Mrvaljevića u toku

Problemi s pamćenjem, poremećaji vida i slabost mišića mogu biti znak nedostatka ovog vitamina

KAO U VIDEO-IGRICI: Je li država zbog eksproprijacije uštedjela na pogrešnom mjestu na bulevaru Tivat–Jaz?

KONTROLA POLICIJE U ULCINJU: Kontrolisano više od 300 osoba, devet uhapšeno – oduzet automobil, kažnjeni i vozači

Vlada Hrvatske je među prvima uvela mjere kojima je trebalo da se zaustavi nagli skok cijena, a osim toga, smanjila poreska opterećenja na dizel čime se, kako pišu hrvatski mediji, odrekla skoro dva miliona eura prihoda. Sjeverna Makedonija se odlučila za smanjenje PDV-a na benzin i dizel sa 18 na deset odsto kako bi spriječila enorman rast cijena. Ova mjera je na snazi naredne dvije sedmice, uz mogućnost produženja ukoliko za tim bude potrebe. Benzin na pumpama u Federaciji Bosna i Hercegovina po litru košta 1,33 eura, dok je dizel 1,68 eura. U BiH je i dalje na snazi odluka o utvrđivanju maksimalne visine marži za naftne derivate. Slovenci su se odlučili na ograničenje potrošnje, pa fizička lica mogu natočiti najviše 50 litara, a pravna do 200 litara goriva, kao i za smanjenje akciza i privremeno ukidanje ekološke dažbine.