Takav scenario ne bi pogodio samo transportni sektor. Skuplji prevoz brzo bi se ugradio u cijene hrane, ljekova, građevinskog materijala i gotovo svih drugih proizvoda, stvarajući novi inflatorni pritisak. Zato se pred Vladom nalazi težak izbor – da zaštiti budžetske prihode od akciza ili da konkretnim mjerama pokuša da spriječi da teret poskupljenja, preko prevoznika i privrede, ponovo bude prebačen na građane.

Zakonski okvir

Pojedine političke partije i predstavnici privrede već su zatražili od Vlade da ponovo primijeni mjeru smanjenja akciza, odnosno da ih prepolovi, što postojeći zakonski okvir omogućava.

Dokić, međutim, za Pobjedu ukazuje da akcize predstavljaju jedan od značajnijih izvora budžetskih prihoda, zbog čega odluka o njihovom smanjenju nije jednostavna.

Dokić (FOTO: RTCG)

,,Moramo biti realni. Akcize čine oko 23 do 24 odsto cijene goriva i jedan su od važnih generatora punjenja budžeta. U sezoni, kada su prihodi po tom osnovu znatno veći, teško je očekivati da Vlada odmah reaguje i smanji akcize”, kazao je Dokić za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, takvom odlukom država bi se svjesno odrekla dijela prihoda u trenutku kada je budžet već opterećen brojnim zahtjevima.

,,Budžet je veoma nategnut, a zahtjevi stižu sa svih strana, počev od sindikata koji traže povećanje zarada i obračunske vrijednosti koeficijenta. Zbog toga treba biti veoma mudar. Na Vladi je da donosi odluke i vodi ekonomsku politiku, ali ne očekujem da će reagovati tako brzo”, naveo je Dokić.

Ipak, naglašava da bi nastavak poskupljenja nafte i naftnih derivata mogao primorati izvršnu vlast da posegne za zakonskom mogućnošću smanjenja akciza.

,,Ako se ovaj trend nastavi, Vlada će morati da reaguje. Mogućnost smanjenja akciza uvijek je otvorena i takvu odluku je relativno lako donijeti, jer je već predviđena zakonom”, rekao je Dokić.

Govoreći o mogućem uticaju skupljeg goriva na cijene hrane i ostalih proizvoda, Dokić je kazao da jedno poskupljenje ne mora automatski izazvati novi inflatorni talas. Problem bi, međutim, mogao nastati ukoliko cijene energenata nastave da rastu.

,,Ako je riječ samo o ovom jednokratnom povećanju, ne očekujem da će ono dovesti do značajnijeg rasta cijena namirnica. Međutim, ako nafta i naftni derivati nastave da poskupljuju, to će se neminovno odraziti i na druge cijene. Moramo razumjeti da je riječ o procesu, a ne o posljedici jednog pojedinačnog poskupljenja”, objasnio je Dokić.

Kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, prema njegovim riječima, gotovo je nemoguće pouzdano predvidjeti jer u velikoj mjeri zavisi od geopolitičkih prilika i odluka najvećih svjetskih sila.

Dokić je ukazao na neizvjesnost u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ocjenjujući da se odluke donose veoma brzo i da je zbog toga teško procijeniti kako će se situacija dalje razvijati.

,,Donald Tramp je prilično impulsivan predsjednik i odluke donosi na osnovu informacija i razloga koji često nijesu poznati široj javnosti. Zbog toga je veoma teško predvidjeti njegove naredne poteze, ali i njihov mogući uticaj na svjetsko tržište nafte”, zaključio je Dokić.

Kamiondžije bez podrške

Udruženje prevoznika upozorava da je, usljed kontinuiranog rasta cijena goriva i izostanka konkretnih mjera podrške od strane države, novo povećanje cijena prevoza postalo neizbježno.

Kako navode, još ranije smo od ministra energetike i rudarstva dobili najavu da se razmatraju mogućnosti uvođenja mjera pomoći prevoznicima kako bi se ublažile posljedice rasta cijena goriva.

Dodaju, međutim, da od tih najava do danas nije realizovana nijedna konkretna mjera, pa su obećanja ostala samo na riječima, dok se prevoznici svakodnevno suočavaju sa sve većim troškovima poslovanja.

Lješnjak, FOTO: Dragan Mijatović/Pobjeda

,,Posebno ističemo da je odlukama Vlade Crne Gore, odnosno postupanjem Ministarstva finansija i Uprave carina, prevoznicima ukinuta mogućnost povrata dijela plaćene akcize na gorivo usljed prethodnog smanjenja akciza. Time je sektor drumskog prevoza direktno oštećen za značajna sredstva koja su predstavljala jedan od rijetkih mehanizama za ublažavanje visokih troškova goriva”, piše u saopštenju koje potpisuje predsjednik udruzenja prevoznika Đorđije Lješnjak.

Krizne okolnosti

Kako ističu, posebno je apsurdno što pravo na povrat dijela akcize i tokom perioda kada Vlada sprovodi mjere smanjenja akciza i dalje imaju ribari i linijski prevoznici putnika, dok je prevoznicima tereta to pravo uskraćeno.

Dodaju da, upravo prevoznici tereta svakodnevno dopremaju hranu, ljekove, građevinski materijal, sirovine i sve druge proizvode neophodne za funkcionisanje privrede i normalan život građana. Takav različit tretman sektora koji predstavlja okosnicu lanca snabdijevanja nije opravdan i domaće prevoznike tereta stavlja u neravnopravan položaj.

,,Umjesto da u ovim kriznim okolnostima stane iza domaćih prevoznika i uvede krizne mjere podrške koje bi omogućile očuvanje stabilnosti sektora i spriječile dodatni rast cijena, država uskraćuje sredstva koja su bila predviđena kao podrška kroz sistem povrata dijela akcize. Prevoznici više ne mogu biti oni koji će svojim poslovanjem nadoknađivati manjak budžetskih prihoda po osnovu akciza na dizel gorivo. Teret fiskalne politike ne može se prebacivati na privrednu granu od koje zavisi snabdijevanje cijele države “, poručuje se u saopštenju.

Dodaju da, ukoliko Vlada ponovo posegne za mjerama smanjenja akciza, a pri tome ne obezbijedi mehanizam kojim bi prevoznici zadržali pravo na povrat dijela akcize, posljedice će biti još ozbiljnije. Dodaju i da će prevoznici u tom slučaju biti primorani da cijene svojih usluga povećaju u još većem obimu kako bi uopšte mogli održati poslovanje.

,,Posljedice ovakvog odnosa države prema sektoru prevoza neće snositi samo prevoznici. Svako povećanje troškova transporta direktno utiče na rast cijena gotovo svih proizvoda i usluga, jer je prevoz neizostavan dio svakog lanca snabdijevanja”, stoji u saopštenju.

Kako naglašavaju, to znači da će krajnji teret ponovo pasti na građane i privredu kroz povećanje cijena i dodatni inflatorni pritisak.

,,Podsjećamo da su cijene goriva u prethodnom periodu porasle za više od 25 odsto, dok su prevoznici, nastojeći da zaštite svoje klijente i očuvaju konkurentnost, cijene prevoza povećali za svega deset do 12 odsto. Razliku su mjesecima pokrivali iz sopstvenih sredstava, poslujući na granici održivosti”, dodaje se u saopštenju.

Međutim, kako dodaju, ukoliko se trend rasta cijena goriva nastavi, prevoznici više neće biti u mogućnosti da sami apsorbuju dodatne troškove. Biće primorani da cijene prevoza usklade sa stvarnim rastom ulaznih troškova, što znači da povećanje može dostići i oko 25 odsto.

,,Pozivamo Vladu Crne Gore da hitno preduzme konkretne mjere podrške sektoru drumskog prevoza, ispuni ranije data obećanja i uspostavi održiv model koji će omogućiti očuvanje konkurentnosti domaćih prevoznika. U suprotnom, posljedice ovakve politike osjetiće kompletna privreda i svi građani Crne Gore kroz dalji rast cijena i dodatni inflatorni pritisak. Vrijeme za obećanja je prošlo. Potrebne su konkretne mjere koje će zaštititi domaće prevoznike, očuvati stabilnost lanca snabdijevanja i spriječiti novi talas poskupljenja koji će pogoditi svakog građanina Crne Gore”, zaključuje se u saopšenju.

Uticaj geopolitike

Cijene naftnih derivata bi, usljed geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, mogle nastaviti da rastu, naročito dizela, upozorili su iz Ministarstva energetike i rudarstva i dodali da nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište.

Iz Ministarstva su kazali da su ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Ormuski moreuz izazvali novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu.

,,Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru”, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog resora su naglasili da se snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno odvija uredno i nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata.

Nestabilnost

,,Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti. Ministarstvo energetike i rudarstva će o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost”, dodaje se u saopštenju.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Ormuski moreuz i blokada iranskih luka.

Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb.

,,Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena”, naveli su iz Ministarstva.

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje.

,,Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta”, naveli su iz Ministarstva.

Međunarodno tržište

Nakon najnovije eskalacije, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto.

,,Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu”, objasnili su iz Ministarstva.

Posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Ormuski moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača.

,,Ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama. Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište”, upozorili su iz Ministarstva.

Iz tog resora su poručili da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Ormuski moreuz.

U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela.

,,Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, rekli su iz Ministarstva.

Metodologija

Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.

Zbog toga se, kako su objasnili, dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun.

,,Nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene. Preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata”, dodali su iz Ministarstva.

Sve vrste goriva od srijede su skuplje dva do devet centi.

Cijena eurodizela je viša devet centi i iznosi 1,67 eura. Litar eurosupera 95 poskupio je dva centa i košta 1,64 eura, dok je litar eurosupera 98 skuplji takođe dva centa i prodaje se po cijeni od 1,68 eura.

Lož ulje je poskupilo sedam centi i košta 1,58 eura.