Piše: Robert Rapier, saradnik Forbes-a

Najnoviji podaci američke Uprave za energetske informacije (EIA) dodatno naglašavaju tu razliku. Cijena dizela 7. septembra na benzinskim stanicama duž autoputeva skočila je za 36,8 centi, na nacionalni prosjek od 5,967 dolara po galonu (oko 1,58 dolara po litru), čime je premašen prethodni nominalni nedjeljni rekord od 5,810 dolara, postavljen u junu 2022. godine. Regularni benzin poskupio je 8,6 centi, na 4,157 dolara po galonu (oko 1,10 dolara po litru), što je i dalje znatno ispod nedjeljnog maksimuma od 5,006 dolara iz juna 2022. To bi moglo značiti da će 2026. donijeti novi rekord prosječne godišnje cijene dizela, dok će benzin ostati ispod rekorda iz 2022.

Benzin obično dominira javnom raspravom jer je to cijena koju vozači vide svake nedjelje. Dizel je potrošačima manje uočljiv, ali je ugrađen u čitavu ekonomiju – od kamionskog transporta, poljoprivrede i građevinarstva do željeznice i drugih komercijalnih djelatnosti. Kada cijene dizela ostanu neuobičajeno visoke, posljedice mogu biti mnogo šire od same benzinske stanice.

Matematika iza rekorda

Prema američkoj Upravi za energetske informacije, dizel za drumska vozila postavio je nominalni rekord prosječne godišnje cijene 2022. godine. Tada je iznosio 4,989 dolara po galonu. I regularni benzin je iste godine postavio rekord, sa prosječnom cijenom od 3,951 dolara po galonu.

Koristeći 36 nedjeljnih posmatranja EIA zaključno sa 7. septembrom, izračunao sam da prosječna cijena dizela u 2026. od početka godine iznosi oko 4,895 dolara po galonu, a regularnog benzina 3,772 dolara. Do kraja godine ostaje još 16 nedjeljnih posmatranja. Da bi premašila rekord iz 2022, prosječna cijena dizela u preostalim nedjeljama morala bi da iznosi oko 5,20 dolara po galonu. Kod benzina bi prosječna cijena morala da bude oko 4,35 dolara.

Najnoviji podaci EIA čine računicu za rekordnu godišnju cijenu dizela još povoljnijom. Kada bi cijene od 7. septembra jednostavno ostale nepromijenjene do kraja godine, dizel bi 2026. završio sa prosječnom cijenom od približno 5,22 dolara po galonu. To bi bilo značajno iznad rekorda iz 2022. Benzin bi završio na oko 3,89 dolara, i dalje ispod svog rekorda.

To znači da bi cijena dizela mogla da padne za oko 77 centi u odnosu na nivo od 7. septembra, a da prosječna cijena tokom preostalih nedjelja i dalje bude dovoljna za postavljanje rekorda. Benzin bi, s druge strane, morao da poskupi za oko 20 centi u odnosu na posljednju zabeleženu cijenu i potom zadrži taj viši nivo tokom dijela godine kada cijene obično imaju sezonsku tendenciju pada.

Zašto je gorivo 2022. bilo toliko skupa

Rekordne cijene iz 2022. godine nijesu bile posljedica jednog jedinog događaja. Na tržištu nafte već je vladala oskudica prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Pandemija je poremetila proizvodnju nafte i preradu širom svijeta. Dio kapaciteta je trajno zatvoren, zalihe su bile niske, a potražnja se oporavljala kako su se ekonomije ponovo otvarale. EIA je još prije invazije dokumentovala zaoštravanje situacije na tržištu dizela.

Ruska invazija potom je pogodila tržište sa veoma malo prostora za dodatnu ponudu. Cijene sirove nafte naglo su porasle zbog neizvjesnosti u vezi sa ruskim snabdijevanjem, sankcijama i odlukama privatnih kompanija da smanje kupovinu ruske energije. Potražnja za benzinom jačala je tokom proljeća i ljeta. Proizvodnja u rafinerijama i zalihe teško su uspijevale da je prate. Regularni benzin je u junu nakratko premašio pet dolara po galonu na nacionalnom nivou, što je EIA kasnije dokumentovala.

Situacija je kod dizela bila još zategnutija.

Rusija je bila veliki dobavljač dizela i drugih derivata na svjetskom tržištu, posebno za Evropu. Gubitak tog snabdijevanja i preusmeravanje tokova dodatno su zaoštrili već ograničeno tržište. Američke zalihe destilata ostale su ispod uobičajenog nivoa. EIA je u oktobru 2022. izvijestila da je u američkim zalihama bilo dovoljno destilata za samo oko 25 dana potrošnje, u poređenju sa prosjekom od 34 dana u periodu 2017–2021. Visoke cijene sirove nafte bile su samo dio priče o dizelu. Svijetu je istovremeno nedostajalo i kapaciteta za preradu i zaliha destilata.

Zašto je dizel toliko skup 2026. godine

Postoje sličnosti između 2022. i 2026. godine. Ponovo je geopolitički šok pogurao naviše cijene sirove nafte i prerađenih naftnih proizvoda. Ovoga puta pritisak je koncentrisan na sukob koji uključuje Iran i ograničenja protoka energenata kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. EIA je smanjenje isporuka kroz ovaj moreuz navela kao jedan od glavnih izvora pritiska na globalne zalihe i cijene nafte.

Ali dizel su pogodili i problemi specifični za tržište derivata. Ukrajinski napadi oštetili su ruske rafinerije i ograničili ruski izvoz goriva. Poremećeni su i tokovi derivata i prerade na Bliskom istoku. Rojters (Reuters) je u avgustu objavio da je crack spread za dizel u SAD, odnosno razlika između fjučersa na dizel i fjučersa na sirovu naftu, premašio 100 dolara po barelu prvi put. To je izuzetno snažan signal koliko je tržište prerađenih proizvoda postalo zategnuto.

Ovo prvenstveno nije priča o tome da američke rafinerije ne rade dovoljno. Rojters je objavio da je iskorišćenost rafinerijskih kapaciteta u nedjelji završenoj 28. avgusta iznosila 98%. To je najviši nivo od 2018. godine. Ipak, EIA je pokazala da su ukupne američke zalihe destilata iznosile svega oko 104,2 miliona barela. Zalihe na istočnoj obali pale su na 19,3 miliona barela.

Rafinerije rade punom snagom, ali globalno tržište i dalje snažno povlači raspoložive američke zalihe destilata.

Benzin ulazi u svoj sporiji dio godine

Benzin je takođe bio skup 2026. godine. Ali, sada ulazi u sezonski period zbog kojeg je novi godišnji rekord manje vjerovatan. Cijene obično rastu tokom proljeća i ljeta kako se povećava vožnja i kako rafinerije prelaze na skuplji ljetnji tip goriva. Nakon ljetnje sezone putovanja, potražnja uglavnom opada. Rafinerije mogu da se vrate na jeftiniji zimski tip benzina. EIA navodi da se rafinerijske marže na benzin uobičajeno smanjuju tokom jeseni.

Dizel, s druge strane, u jesen obično dobija dodatnu sezonsku podršku. Dizel pokreće veliki dio opreme koja se koristi tokom poljoprivredne žetve, kao i kamione kojima se ti usjevi prevoze. EIA je utvrdila da je potrošnja destilata u SAD u prosjeku porasla oko 4% od septembra do oktobra tokom pet godina, od 2019. do 2023. godine. Zima zatim dodatno povećava potražnju za lož-uljem, posebno na sjeveroistoku SAD.

Ta sezonska razlika važna je za računicu rekorda. Benzin bi u ostatku godine morao da ima prosječnu cijenu od oko 4,35 dolara po galonu, odnosno više od cijene od 4,157 dolara 7. septembra, i to u periodu kada cijene obično počinju da padaju.

Dizelu je potrebna prosječna cijena od oko 5,20 dolara. To je gotovo 77 centi manje od posljednje EIA cijene od 5,967 dolara, a ulazi u sezonu koja obično donosi dodatnu podršku potražnji.

Rekord nije zagarantovan

Ništa od ovoga ne znači da je rekordna cijena dizela neizbježna. Prekid vatre ili značajno obnavljanje protoka energenata kroz Hormuški moreuz mogli bi brzo da obore cijene sirove nafte i prerađenih proizvoda. Obnavljanje rada rafinerija u Rusiji ili na Bliskom istoku moglo bi da ublaži nestašicu destilata. Naglo usporavanje privrede moglo bi da smanji potražnju za dizelom u transportu i industriji.

Avgustovski STEO predviđao je prosječnu maloprodajnu cijenu dizela u 2026. od 4,85 dolara po galonu, a regularnog benzina 3,78 dolara. To bi značilo da bi oba goriva ostala ispod rekorda iz 2022. godine.

Međutim, ta prognoza je završena 6. avgusta, prije kasnoavgustovskog skoka cijena dizela i prije nego što je cijena 7. septembra postavila novi nominalni nedjeljni rekord od 5,967 dolara.

Ne bih rekao da je rekord prosječne godišnje cijene dizela izvjestan, ali trenutna računica jasno pokazuje da je nadohvat ruke.

Šira slika

Poređenje 2022. i 2026. godine koristan je podsjetnik da ne postoji samo jedna „cijena goriva“. Sirova nafta je najveći zajednički input, pa geopolitički šok može istovremeno da podigne cijene benzina i dizela. Ali kapaciteti rafinerija, zalihe, trgovinski tokovi, potražnja za konkretnim proizvodima i sezonalnost mogu učiniti da se ova dva goriva nakon početnog šoka ponašaju veoma različito.

Godine 2022. oporavak potražnje, ograničeni kapaciteti za preradu, niske zalihe i ruska invazija na Ukrajinu doveli su i benzin i dizel do rekordnih prosječnih godišnjih cijena.

Godine 2026. novi geopolitički poremećaj ponovo je pogurao naviše cijene sirove nafte, ali je akutniji problem sada u destilatima, odnosno dizelu i srodnim derivatima. Na osnovu cijene od 7. septembra i sezonskih kretanja koja slijede, dizel je već postavio novi nedjeljni rekord i sada ima sasvim realan put i do rekordne prosječne godišnje cijene.