Video
Izvoz robe u septembru imao je vrijednost od 412,9 miliona eura, što je 4,7 odsto manje nego u istom periodu 2024. godine. Istovremeno, uvoz je dostigao 3,28 milijardi eura, uz rast od 7,6 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 12,6 odsto, što je lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 14,2 odsto.
STRUKTURA RAZMJENE
Prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), u izvozu su najzastupljenija mineralna goriva i maziva (sektor 3) sa ukupnom vrijednošću od 105,7 miliona eura, od čega najveći dio čini električna energija (75,3 miliona eura).
U uvozu dominiraju mašine i transportni uređaji (sektor 7), u vrijednosti od 797,8 miliona eura, pri čemu drumska vozila čine 308,6 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu su Srbija (109,2 miliona eura), Bosna i Hercegovina (41,2 miliona eura) i Slovenija (30,9 miliona eura), dok su najveći partneri u uvozu Srbija (566,9 miliona eura), Kina (411,4 miliona eura) i Njemačka (323,5 miliona eura). Ukupna razmjena je bila najintenzivnija sa zemljama CEFTA sporazuma i Evropske unije.
POREĐENJE SA PRETHODNOM GODINOM
U istom periodu 2024. godine, ukupna spoljnotrgovinska razmjena iznosila je oko 3,48 milijardi eura, što znači da je u 2025. zabilježen rast prometa za više od 200 miliona eura. Međutim, tada je izvoz bio veći – oko 433 miliona eura, dok je uvoz iznosio 3,05 milijardi eura.
Drugim riječima, uvoz nastavlja da raste, dok izvoz pokazuje trend smanjenja, što dovodi do pogoršanja trgovinskog bilansa i niže pokrivenosti uvoza izvozom.
Rast ukupne razmjene ukazuje na veći obim ekonomskih aktivnosti, ali struktura tog rasta nije povoljna. Povećani uvoz mašina i vozila mogao bi značiti rast investicija i modernizaciju privrede, ali istovremeno stvara pritisak na bilans plaćanja.
Pad izvoza, s druge strane, ukazuje na slabljenje konkurentnosti domaće privrede i visok stepen zavisnosti od uvoza. Činjenica da se izvoz i dalje u velikoj mjeri oslanja na energente, prije svega električnu energiju, dodatno čini ga osjetljivim na sezonske i tržišne promjene.
EKONOMSKE IMPLIKACIJE
Sa pokrivenošću uvoza izvozom od samo 12,6 odsto, Crna Gora ostaje zemlja sa izraženim spoljnim deficitom u robnoj razmjeni. Taj deficit se i dalje nadoknađuje prihodima iz sektora usluga, prije svega turizma, kao i stranim investicijama, ali strukturalna neravnoteža ostaje svepristuna.
Dalji rast uvoza bez jačanja izvozne baze mogao bi dodatno povećati zavisnost zemlje od spoljnog finansiranja.
Preporučeno
Podaci za prvih devet mjeseci 2025. godine jasno pokazuju da Crna Gora bilježi rast obima trgovine, ali uz nepovoljan odnos između izvoza i uvoza. Dok izvoz stagnira, uvoz nastavlja snažno da raste, što produbljuje trgovinski deficit i potvrđuje dugogodišnji izazov crnogorske ekonomije – visoku zavisnost od uvoza i ograničenu izvoznu ponudu.
