Video
On je u intervjuu za portal Bankar istako da je fokus Elektroprivrede očuvanje finansijske stabilnosti kroz unapređenje efikasnosti, optimizaciju troškova i pažljivo upravljanje investicionim ciklusom. Istovremeno, kaže Đukanović, kompanija nastavlja da balansira tržišne pritiske i socijalnu ulogu, uz prioritet sigurno i cjenovno održivo snabdijevanje domaćeg tržišta.
Kako ocjenjujete poslovne rezultate EPCG u 2025. godini, posebno u pogledu prihoda i neto rezultata poslovanja?
Đukanović: Godina 2025. bila je izuzetno dinamična i izazovna, ali istovremeno i uspješna sa stanovišta očuvanja finansijske stabilnosti EPCG. I pored činjenice da će godina biti završena sa gubitkom, taj rezultat je prije svega posljedica planskog isključenja TE „Pljevlja“ zbog realizacije strateški važne ekološke rekonstrukcije, kao i nepovoljnih hidroloških uslova u drugom i trećem kvartalu. Ovaj gubitak je svjesno prihvaćen kao kratkoročna posljedica dugoročne investicione odluke, kojom se postavlja osnova za moderniji, ekološki usklađen i stabilniji energetski sistem.
Koliki je značaj izvoza električne energije za ukupne prihode EPCG, i da li je Crna Gora u ovoj godini bila neto izvoznik ili uvoznik struje?
Đukanović: Izvoz električne energije predstavlja važan izvor prihoda EPCG, posebno u periodima povoljne hidrologije i dobrog rada svih proizvodnih kapaciteta, kada sistem ostvaruje viškove energije. U 2025. godini planirano isključenje TE „Pljevlja“ i nepovoljna hidrologija smanjili su prostor za izvoz, pa je značajan dio prihoda došao iz regulisanog snabdijevanja domaćeg tržišta, uz balansiranje na regionalnim berzama u skladu sa trenutnim potrebama sistema.
EPCG je, u 2025. godini, na strani uvoza – saldo trgovine (uvoz-izvoz) imala nedostatak od 1.056 GWh, čija je vrijednost oko 90 miliona evra.
Na kojim tržištima EPCG najčešće plasira višak električne energije, i koliko kretanja cijena na regionalnim berzama utiču na finansijski rezultat kompanije?
Đukanović: EPCG svoju trgovinu električnom energijom dominantno plasira na tržišta regiona, pri čemu ključnu ulogu imaju tržišta Italije i Mađarske, čiji su cjenovni signali najrelevantniji za formiranje veleprodajnih cijena u Crnoj Gori. Ostvarene prosječne cijene tokom godine iznosile su 116,48 €/MWh na italijanskom i 108,67 €/MWh na mađarskom tržištu, dok su u zemljama okruženja vrijednosti bile slične: u Srbiji 108 €/MWh, u Hrvatskoj 105,49 €/MWh, a u Albaniji nešto više – 118,21 €/MWh.
Kretanje cijena na ovim tržištima ima direktan uticaj na finansijski rezultat EPCG, budući da se viškovi proizvedene električne energije tradicionalno plasiraju na regionalnim berzama i kroz bilateralne aranžmane sa partnerima u okruženju. Kada su cijene više, a proizvodnja iz hidro, termo i obnovljivih izvora stabilna, izvoz značajno doprinosi prihodima kompanije. U periodima nepovoljne hidrologije ili planiranih zastoja u proizvodnji, prioritet postaje sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta i pažljivo upravljanje rizicima izloženosti cjenovnim oscilacijama.
Vjetroelektrana Gvozd je jedan od najznačajnijih novih projekata u oblasti obnovljivih izvora – u kojoj je fazi realizacije ovaj projekat i kada se očekuje puni doprinos proizvodnji?
Đukanović: Vjetropark „Gvozd I“ je u završnoj fazi realizacije: u novembru 2025. instaliran je vjetrogenerator snage 7 MW, sa stubom visine 120 metara i elisama dužine 85 metara, čime se prelazi sa planiranja na konkretan doprinos proizvodnji zelene energije. Projekat je vrijedan oko 82 miliona eura i finansira se kreditnim aranžmanom sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a nakon završetka montaže i probnog rada očekuje se da vjetroelektrana u vrlo kratkom roku uđe u puni komercijalni pogon i da stabilno doprinosi ukupnoj proizvodnji.
Koliki se godišnji proizvodni kapacitet očekuje od vjetroelektrane Gvozd, i kakav će njen uticaj bitina energetsku stabilnost i izvoz električne energije?
Đukanović: Vjetroelektrana „Gvozd I“ ima planiranu godišnju proizvodnju od oko 150 GWh, što je dovoljno da podmiri potrebe približno 25.000 domaćinstava. Nastavak projekta kroz „Gvozd II“ snage 21 MW omogućiće da ova dva vjetroparka zajedno proizvode oko 220.000 MWh godišnje i generišu približno 20 miliona eura prihoda po tržišnim cijenama, čime se značajno jača energetska stabilnost sistema i
povećava izvozni potencijal Crne Gore u segmentu zelene energije.
Koliko projekti iz oblasti solarne energije danas učestvuju u ukupnoj proizvodnji, i kakvi su planovi EPCG kada je riječ o daljem razvoju solarnih elektrana i programa solarnih panela za domaćinstva?
Đukanović: Solarni projekti su postali jedan od ključnih razvojnih stubova EPCG: kroz programe „Solari 3000+“, „500+“ i „5000+“ ukupno 8.955 potrošača je ugradilo fotonaponske sisteme na svojim objektima, sa ukupnom snagom od 87,454 MWp. Dosad instalirani i pušteni u rad sistemi generisali su oko 140 GWh električne energije, a novi projekat „Solari 10.000+“, za čije finansiranje je interesovanje iskazala njemačka KfW banka, biće fokusiran na javne, zdravstvene i obrazovne ustanove. Paralelno se razvijaju veliki solarni projekti poput SE Kapino Polje (L1, L2, B1, B2), SE Krupac (50 MW), SE Štedim (150 MW), SE Željezara, SE Brana Slano i SE Brana Vrtac, za koje se intenzivno pribavljaju urbanističko-
tehnički uslovi, građevinske dozvole i projekti glavne dokumentacije.
Koliki je ukupan obim investicija u obnovljive izvore energije, uključujući Gvozd i solarne projekte, i kako se oni finansiraju?
Đukanović: EPCG je u protekle tri godine investirala preko 200 miliona evra u razvoj energetskog sistema, pri čemu su obnovljivi izvori – vjetro, solarni i hidro projekti – u središtu ovog investicionog ciklusa. U Pljevljima se realizuju projekti ukupne vrijednosti preko 100 miliona eura (ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija grada, izmještanje korita Ćehotine), dok vjetropark „Gvozd I“ vrijedi oko 82 miliona eura i finansira se kroz aranžman sa EBRD, a modernizacija HE „Perućica“ (agregat A8) realizuje se uz kredit od 40 miliona eura sa KfW bankom; istovremeno se pripremaju novi projekti, uključujući HE „Komarnica“ i HE „Kruševo“, kao i valorizacija voda Nikšićkog polja kroz investiciju od 30 miliona eura.
Najavljena je mogućnost poskupljenja električne energije – koji faktori će presudno uticati na eventualnu odluku EPCG o povećanju struje?
Đukanović: U ovom trenutku, nema naznaka koje bi upućivale na promjenu cijene aktivne energije. Generalno, odluke o eventualnim korekcijama tog tipa uvijek su rezultat pažljive analize više faktora: kretanja cijena električne energije na regionalnim tržištima, troškova uvoza u periodima smanjene domaće proizvodnje, obima i dinamike investicionog ciklusa, kao i potreba da se očuva finansijska stabilnost kompanije. Istovremeno, EPCG je u minule četiri i po godine dokazala da zna da vodi računa o socijalnoj ulozi i standardu građana, pa se prioritet daje unapređenju efikasnosti poslovanja i optimizaciji troškova, kako bi se što veći dio pritisaka apsorbovao unutar sistema prije razmatranja
poskupljenja.
Kako Odbor direktora balansira između tržišnih kretanja, investicionih potreba i socijalne uloge EPCG, posebno kada je riječ o cijenama struje?
Đukanović: Odbor direktora balansira između ova tri zahtjevna cilja tako što EPCG definiše kao stub energetskog sistema Crne Gore, partnera države i privrede, ali i kompaniju koja vodi računa o standardu zaposlenih, interesima akcionara i specifičnosti socio-ekonomskog statusa naših kupaca. Investicije u ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, nove hidro, solarne i vjetro kapacitete, kao i u modernizaciju postojećih postrojenja, planiraju se tako da istovremeno obezbijede dugoročnu stabilnost sistema i omoguće da cijene električne energije ostanu održive za domaćinstva i privredu, uz maksimalnu transparentnost i odgovorno upravljanje.
Koji su strateški prioriteti EPCG za naredni period, kada je riječ o izvozu, obnovljivim izvorima energije i sigurnosti snabdijevanja domaćeg tržišta?
Preporučeno
Đukanović: Strateški prioriteti EPCG zasnivaju se na tri glavna pravca: razvoj, modernizacija i energetska tranzicija, uz očuvanje stabilnosti sistema. To konkretno znači: završetak i valorizaciju ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, snažno ulaganje u obnovljive izvore (vjetropark „Gvozd“, veliki solarni projekti, nove hidroelektrane „Komarnica“ sa 172 MW i oko 213 GWh godišnje i „Kruševo“ sa 82 MW i 170 GWh kao reverzibilna elektrana), razvoj baterijskih sistema (BESS) i modernizaciju postojećih hidroelektrana, uključujući HE „Perućica“. Cilj je da EPCG bude nosilac zelene transformacije Crne Gore, da poveća učešće obnovljivih izvora, ojača izvozni potencijal i istovremeno obezbijedi sigurno, stabilno i cjenovno prihvatljivo snabdijevanje domaćih potrošača.
