Video
Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno – ocijenjeno je na na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.
Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom.
Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi “wet lease” zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.
Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.
„Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja,“ poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.
Tirana grabi naprijed, u 2025. preko nje putovalo 120 hiljada sa pasošem Crne Gore
Piervittorio Farabbi, operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana, govorio je o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina, uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je preko 100 miliona eura već u prvoj godini.
„Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na 1 euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika – 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada,“ kazao je on.
On je istakao da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast. Naglasio je da je preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani prošle godine, zbog nedostatka direktnih linija iz Crne Gore, a ove godine u prvih 4 mjeseca već 40 hiljada.
„Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme“, poručio je Farabbi.
On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dpbra iskustva.
Kapaciteti naših aerodroma uveliko prevaziđeni
Predrag Hajduković, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.
Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko 3 miliona putnika.
On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.
Andreas Santis, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.
„Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to“, poručio je on.
Preporučeno
Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.
