Video
Neto strane direktne investicije u januaru smanjene su za 63% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, odnosno sa 58,7 na 21,8 miliona eura. Te podatke Centralne banke, analitičar Davor Dokić smatra zabrinjavajućim, ali ga ne iznenađuju.
“Zabrinjavajući iz prostog razloga što je to jedan od načina peglanja deficita kojeg imamo na svakom koraku, tako da to nije dobro. Međutim, mi smo sami dijelimično krivi zbog toga jer smo tržište Rusije isključili uvođenjem sankcija, a nismo našli alternativu za to tržište. Tako da me taj rezultat ne iznenađuje”, kazao je Dokić.
Nakon što smo u prethodnoj godini zabilježili smanjenje prihoda od turizma i povećan trgovinski deficit, smanjenje investicija za Dokića je treći činilac koji ukazuje na smanjenje ekonomske aktivnosti, pa smatra i da su očekivanja Vlade da BDP u ovoj godini raste 4,8 od 100 nerealna.
“BDP po meni nema šanse da raste preko tro dsto ove godine, a evo živi bili pa vidjeli. Osim ako ne bude opet neki inflatorni udar pa na osnovu tih povećanih cijena stvorimo vještački rast BDP-a. Osnovni zadatak Vlade je da stvori ambijent i da privuče strane direktne investicije, da privuče ozbiljne investitore i da na taj način pokrenemo Crnu Goru s mrtve tačke. Jer jedina grana u Crnoj Gori koja funkcioniše je turizam”, kazao je Dokić.
Januarske podatke iz Agencije za investicije smatraju lošim, ali kažu da na osnovu prvog mjeseca u godini ne treba donositi zaključke. Na strane investicija, kako navodi direktorica Agencije Snežana Đurović, utiče i stabilno političko okruženje. Ono je, kaže, kreirano prošle godine pa očekuje da podaci o investicijama do kraja ove budu bolji i projekcije rasta BDP-a ostvare.
Podsjeća da su prošle godine organizovali regionalnu konferenciju o javno-privatnom partnerstvu na kojoj su bili gosti iz Grčke, gdje su pokrenuli proces identifikacije potencijalnih projekata i javno-privatnog partnerstva. Benefite očekuje.
“U tom smislu smo dobili preko 50 potencijalnih projekata koje trenutno sagledavamo sa aspekta moguće realizacije u nekom kratkom periodu i napravićemo, da kažem, jednu listu od bar njih desetak do petnaest na kojima ćemo dalje raditi”, rekla je Đurović.
Od 56,3 miliona eura ukupnih investicija u januaru više od polovine bila su ulaganja u nekretnine.
“Imaju taj značajan udio. Međutim, ne nužno i negativan uticaj na ekonomiju, posebno kroz rast građevinskog sektora, povećanje turističkih poslovnih stambenih kapaciteta i rast potrošnje povezan sa kupovinom nekretnina”, objašnjava Đurovićeva.
Najviše stranih investitora stiglo je iz Turske, slede Srbija pa Kipar. Đurović ističe da su među deset zemalja iz kojih se najviše investira u Crnu Goru i SAD, Njemačka, Švajcarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, a sve je, kaže, više i kompanija iz Evropske unije.
“Ono što očekujemo u narednom periodu, evo, imamo sad i najavu, recimo, akvizicije, odnosno već je sklopljen ugovor, koliko znam, sa Hipotekarnom bankom, znači kompanija Agri Europe Cyprus, imamo najavljeno osnivanje još jedne nove banke, Zerem banke, imamo najavljene nove investicije u smislu pomaka, da kažem, u pregovorima sa renomiranom kompanijom Lidl”, kaže ona.
Đurović je kazala i da je par velikih i prepoznatljivih kompanija iz SAD-a zainteresovano za ulaganje u sektore energetike, saobraćaja, odbrane i sajber bezbjednosti.
Preporučeno
