Video
Iako su ekonomski dio blago kritikovali, dodaje Dokić, suština je da je neophodno smanjenje javne potrošnje, imajući u vidu da iz ovolike prekomjerne potrošnje deficit i javni dug jedino mogu da nastave da rastu, što dalje vodi zaduživanju pod lošijim uslovima.
“To sve vuče jedno drugo, jer je ekonomija sistem spojenih sudova. EK je upozorila da se ne ide na povećanje javne potrošnje, jer smo u crvenom, a to je ono na što ukazujemo godinama – da je nerealno visoka potrošnja neodrživa i na kratak, a kamoli duži rok. Mi moramo da se postavimo ka onom što je realno i što možemo, a ne ka onom što bismo željeli”, smatra Dokić.
Smanjenje državog aparata
Kada je riječ o potrebi smanjenja državnog aparata, Dokić ocjenjuje da je to „vruć krompir“ koji niko ne želi da uzme u ruku, pa ni Pokret Evropa sad (PES).
“Pretpostavljam da će se morati smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi, jer je 82.000 previše za državu kao što je Crna Gora i taj nivo potrošnje i zaposlenih je neodrživ”, navodi Dokić.
Riječ je o politički nepopularnim mjerama, kako ocjenjuje, koje bi se eventualno mogle sprovoditi u prvoj godini vlasti.
“Milojko Spajić zna da bi ga sad taj potez politički srušio, jer je blizu 2027. izborna godina, pa se to ne radi u posljednjim godinama mandata. Zato on neće vući nikakve radikalne poteze u tom dijelu, nego će se ići u dodatna zaduženja makar i po cijenu packi iz EU, jer bolje pretrpjeti to, nego izgubiti vlast”, kazao je Dokić.
Naglašava da politika i dalje dominira u odnosu na ekonomiju, pa je i to jedan od razloga što još nije formiran fiskalni savjet, što je problematizovano u izvještaju EK, koji bi, kako smatra Dokić, trebalo da bude jedna od važnijih institucija.
“Nemoguće je da u partijama nema nijednog stručnjaka, čak mi ne bi smetalo da dođe bilo koje lice iz neke od većinskih partija, ali da je stručno. Ako neko ko zna svoj posao jeste u partiji, to nije smrtni grijeh, jer postoje jasna pravila po kojima se mora postupati. Zato mislim da je u pitanju veća politička trgovina i da se zato toliko dugo čeka na formiranje fiskalnog savjeta”, kaže Dokić.
Populistički program
Komentarišući stavove EK da je suštinski na ekonomski rast uticala potrošnja, Dokić naglašava da je svaki populistički program, kao što je bio Evropa sad, baziran na potrošnji.
“Nesporno je da se povećanjem plata i penzija otvorio prostor, prije svega bankama da plasiraju razne kredite, jer su odjednom dobili mnogo ljudi koji ispunjavaju njihove uslove i oni su doživjeli ekspanziju. Tako su oni koji su dobili uvećane minimalne zarade i penzije poslužili kao topovsko meso bankama i trgovačkim lancima kojima su tako omogućeni ekstremno visoki profiti”, navodi Dokić.
Analizirajući napredak Crne Gore u protekloj godini, EK je u izvještaju ukazala da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO. Ograničenje javne potrošnje i povećanje prihoda uz poštovanje fiskalnih pravila označili su kao osnovne mjere kojima se mora unaprijediti tržišna ekonomija. Smatraju i da se fiskalni savjet mora što prije formirati kako bi razmotrio prijedlog budžeta za iduću godinu.
Pogoršanje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani došao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK objašnjavaju povećanjem javne potrošnje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potrošnje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu.
Registrovan je progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno su ukazali da Fiskalna strategija nije usklađena sa fiskalnim pravilima koji zahtijevaju da deficit budžeta ne prelazi tri odsto, a javni dug 60 odsto BDP-a. Neophodno je, kako su ukazali iz EK, uraditi analizu fiskalnih rizika u državnim preduzećima, čije su reforme u dijelu upravljanja samo djelimično implementirane.
“Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potrošnjom, rastom zarada i kredita, te državnom potrošnjom. Došlo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika, kada je riječ o kupovnoj moći, iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka 2024, što je više u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto”, stoji u izvještaju.
Diverzifikacija privrede
Ukazuju na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK navode da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se proširile definicije korupcije i prevare u toj oblasti. Smatraju da je bitno uvesti tzv. sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.
Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvještaju, takve šeme krše pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Lani je, kako se navodi, MUP donio 1.282 rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz ovaj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego što je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je još 21 predmet. U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali naglašava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa.
Preporučeno
