Video
Postizanje neto nultog cilja zahtijevaće od nas da iznova osmislimo svaki aspekt života na planeti – od načina na koji proizvodimo i trošimo energiju do hrane koju jedemo. Ovo predstavlja priliku da se iskoriste konkurentske prednosti koje pruža primjena novih tehnologijama i podržavajući transformaciju sa uobičajenog načina poslovanja na onaj koji vodi ka održivom razvoju.
Drakić je istakla da su se zelena i digitalna tranzicija definitivno potvrdile kao neophodnost, posebno nakon velike zdravstvene i ekonomske krize koja je zadesila čitav svijet.
“To smo svakako razumijeli i u Crnoj Gori, koja je jedna od potpisnica Sofijske deklaracije. Kada je cirkularna ekonomiji u pitanju donijeta je i Nacionalna strategija cirkularne tranzicije do 2030.godine sa Akcionim planom. Ovaj dokument temelji se na Mapi puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji koju je izradila Privredna komora uz podršku UNDP-a, a u saradnji sa renomiranim ekspertima dokazanim u Evropi i šire”, kazala je ona.
Glavni cilj Mape puta je podsticanje transformacije u načinu razmišljanja i djelovanja u pogledu korišćenja resursa, kao i uzrokovanje samoobavezujuće posvećenosti donosioca odluka da prilagode politike koje predlažu, a koje su u skladu sa principima cirkularne ekonomije.
Prema njenim riječima, intencija je da ovaj dokument služi kao orijentir za ono što u bliskoj budućnosti neće biti stvar naših individualnih i kolektivnih izbora, već je i suštinska potreba i glavni vodič na putu ka ekološkoj i prosperitetnoj Crnoj Gori.
Koncept cirkularne ekonomije izazove pretvara u prilike integrisanjem inovativnijih poslovnih modela. Te prilike su, brojne, i zavise od sektora o kojem govorimo.
Govoreći o mogućnostima za podsticanje zelene i cirkularne transformacije, posebno finansijskim, Drakić je podsjetila da su na raspolaganju različiti fondovi EU koji su Crnoj Gori dostupni kroz različite programe.
“Ipak, za sada se najveći broj njih odnosi na prenos znanja, širenje svijesti i jačanje kapaciteta, što je svakako dobro, ali ne dovoljno za privredu. Ipak, sa druge strane niz domaćih institucija, među njima i privrednih društva koji su u većinskom vlasništvu države nude ili pak najavljuju konkretne podsticaje i prilike”, dodala je ona.
Osvrćući se na stanje u poslovnoj zajednici Drakić kaže da mnoge članice Komore, marljivo rade na sopstvenom usmjeravanju ka zelenoj budućnosti i zelenom poslovanju.
“Jedan od njih je i Porto Montenegro koji je i prilikom izrade Mape puta Crne Gore prepoznat kao frontrunner u ovoj oblasti. Naime, infrastruktura u marini u Tivtu uključuje i pogon za preuzimanje i tretman otpadnih voda i ulja s jahti, nešto što u cijelom svijetu nema mnogo marina, a na Jadranu ni jedna”, kazala je predsjednica PJCG.
Naglasila je da se Komora zalaže da svijest o nužnosti zelene tranzicije postane smjer razmišljanja i razvoja kod svih MMSP u Crnoj Gori.
Taj proces, kaže, nije jednostavan, budući da strukturu naše privrede čine mikro i male kompanije, koje nemaju prije svega dovoljno ljudskih resursa koji bi se bavili navedenim pitanjima.
“Stoga nam je namjera da im u Komori pružimo sve potrebne informacije i savjetodavnu podršku. Do sada smo organizovali niz edukativnih aktivnosti na različite teme zelene i cirkularne ekonomiji, uključujući i ESG standarde. Djelovati i razmišljati u skladu sa ESG prinicipima pitanje je konkurenosti i pozicioniranja na tržištu. Jednostavno, da bi kompanija trajala na tržištu mora u svoje poslovne strategije uključiti sve tri komponente obuhvaćene ovim standardima”, naglasila je ona.
Drakić je najavila pokretanje HUB-a cirkularne ekonomiji, ističući da su brojne članice Komore prepoznale prilike u cirkularnom pristupu, zbog čega se ova institucija opredijelila na ovaj čin.
“HUB će biti otvorena informativna platforma za širenje podataka, naučenih lekcija, najboljih praksi i prikupljenih ključnih indikatora kroz međusektorsku saradnju i međuresorni dijalog, istovremeno pružajući priliku za povezivanje svih zainteresovanih strana, kao i povezivanje sa centrima iz drugih zemalja kako bi se omogućila razmjena dobrih praksi i znanja”, zaključila je Drakić.
Učesnici panela koji je vodio Aleksandar Mastilović, ekspert za telekomunikacije i digitalnu transformaciju bili su Uranik Begu, direktor za ZB u Plug and Play Tech centru, Vesna Bengin, suosnivač BioSense instituta i Ernes Vlačić, profesor na više univerziteta u Hrvatskoj i Srbiji.
Ovo je prvi regionalni skup koji se održava na temu ESG i koji je okipio više od 400 učesnika, među kojima oko 150 iz biznis zajednice.
Imajući u vidu da je jedan od ključnih trendova u korporativnom poslovanju privrede Evropske unije inkorporiranje ESG standarda (Environmental, Social and Governance) u upravljanje i donošenje investicionih odluka, Samit je bio prilika da se ukaže kako primjena ESG standarda može stvoriti jedinstvene prilike i konkurentske prednosti za kompanije koje prepoznaju značaj klimatskih promjena i tranziciju ka karbonskoj neutralnosti.
Preporučeno
Samit su organizovali Sustineri Partners i Porto Montenegro, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore. Učešće predstavnika poslovnog sektora, prema riječima organizatora pokazuje spremnost privrede da prati nove standarde i savremene prakse u načinu kako upravljaju svojim biznisima.
