Video
Po njegovim saznanjima u 2023. godini će doći do smirivanja finansijskog tržišta u svijetu.
Drecun je ocijenio da u našoj zemlji trenutno imamo uvezenu inflaciju.
“Ne možemo uticati na nju jer je naša ekonomija uvozno zavisna. Kada uvozite, uvozite i inflaciju”, objasnio je Drecun.
Na pitanje koliko u ovom trenutku ima političke snage, volje i moći da se utiče na inflaciju Drecun kaže da “ona ne postoji”.
“Politička volja postoji za sve, osim za probleme građana”, ističe Drecun.
On je ukazao i na jedan svjetski fenomen koji su, smatra, kreirali politički moćnici u svijetu a koji za cilj ima uspostaljanje novog svjetskog finansijskog poretka.
“Ogromna emisija novca koja se desila nakon korona krize i proglašenja pandemije, kada su sve zemlje svijeta koje maju emisionu funkciju odštampale ogromne količine novca, prvenstveno SAD, nije došlo do inflacije. Preko godinu i po cijene su bile mirne. Odjednom sada imate cijene koje ‘divljaju'”, kazao je Drecun.
Smatra da je inflacije dobrim dijelom i politički problem, mada, kako dodaje, postoje i određeni ekonomski razlozi.
“Recimo u vrijeme korone ljudi su štedjeli, bila je manja tražnja, sada je tražnja veća i primjetan je rast lične potrošnje što govori da je i tražnja utiucala na rast cijena”, kazao je Drecun.
To što je preko 40 odsto primarne emisije dolara odštampano u posljednje dvije do tri godine, po Drecunu je u najvećem dijeliu politički fenomen.
“Ova inflacija je projektovana od strane političkih moćnika kako bi došlo do uspostavljanja novog finansijskog svjetskog poretka”, smatra Drecun.
Sada je, kaže, teško išta predvidjeti ali, kako dodaje, do stabilizacije može doći jedino rastom realne ekonomije.
“Najprije eksploatacijom naših potencijala prvenstveno u poljoprivredi, da pojačamo izvoz da što više hrane sami proizvodimo, to je moguće i vrlo lako, a zašto to ne radimo je zbog nedostatka političke volje jer je nama poljoprivreda proglašena kao prevaziđena kategorija stvaranja BDP-a”, kazao je Drecun.
On ukazuje i da je u ekspozeu mandatara Abazovića turizam okosnica razvoja ekonomije Crne Gore. On to smatra pogrešnim.
“Po meni okosnica razvoja mora da bude realna ekonomija a ne usluga jer ako se oslonite na uslugu mnogo zavisite od spoljašnjeg svijeta”, kazao je Drecun.
Ocjenjuje i da je inflacija u svijetu znatno viša nego se to predstavlja.
“Moguće je da neko sa vrha svjetske politike želi takav period kako bi kasnije došlo do stabilizacije. Ja sam u saznanjima da će u 2023. doći do smirivanja finansijskog tržišta. Hoće li to biti afirmacija kriptovaluta, micanje dolara kao svjetske valute vidjećemo”, kazao je Drecun.
Na pitanje ima li prostora za optimizam Drecun smatra da ipak ima.
Preporučeno
“Jer stanje koje dugo traje ne odgovara ni onima koji ga kreiraju. Doći će to vrijeme, ali nas kao planetu čeka jedan težak period”, zaključio je ekonomski analtičar Predrag Drecun.
