Svoja očekivanja Drinčić bazira na tome što je KTK prethodnih dana dalo dozvolu za rad novom investicionom društvu, dok je u proceduri davanje saglasnosti za osnivanje novog crnogorskog otvorenog investicionog fonda, ali i registracija jednog fonda iz inostranstva.

“Najave koje imamo kroz svakodnevne kontakte su pozitivne i reakcije investitora na sve ono što se radi u Komisiji takođe tako da i narednom periodu možemo očekivati nova investiciona društva ali i nove fondove što bi bilo značajno sa aspekta daljeg razvoja tržista kapitala. Uz sve gore navedeno uz rješavanje nagomilanih problema iz prošlosti, jače kontrole i sankcionisanje svih onih koji ne rade po zakonu, usaglašavanje regulatornih okvira sa EU, aktivnu ulogu države pogotovo u segmentu institucija na tržištu tj. berze i Centralnog klirinškog depozitarnog društva (CKDD), siguran sam da tržište kapitala čekaju neki vedriji i bolji dani”, kazao je Drinčić za Portal RTCG.

Podsjećamo, Skupština Crne Gore 29. decembra 2022. godine imenovala je novi saziv Komisije za tržište kapitala Crne Gore.

Novoimenovani predsjednik komisije Željko Drinčić kaže da je kao neko ko je na tržištu kapitala prisutan više od 20 godina, već bio upoznat sa stanjem na tržištu ali i sa stanjem u KTK. Za Portal RTCG ocjenjuje da tržište kapitala posljednjih godina karakteriše niz nagomilanih problema a kao neke od njih navodi veliku nelikvidnost i probleme u fondovskoj industriji.

S obzirom na to da je KTK po zakonu nezavisno regulatorno tijelo koje se samofinansira, Drinčić navodi da je među prvim koracima novog saziva bilo smanjenje troškova pa su u tom cilju, kako je kazao, prodali i dio voznog parka.

“Kako je finansijski plan za 2023. godinu usvojen u oktobru 2022. godine, u tom dijelu nijesmo imali veliki prostor za manevar, osim da ga kao takvog prihvatimo, te da fokus usmjerimo na rashodnu stranu. Već u prvim danima učinjeni su brojni koraci u cilju smanjenja raznih troškova, uključujući i prodaju dijela voznog parka. Napravljen je detaljan presjek bilansa stanja s posebnim aspektom na potraživanja Komisije budući da smo utvrdili da je jedan značajan dio, nažalost nenaplativ. Rad na naplati potraživanja od dužnika koji su i dalje aktivni na tržištu je donio pozitivne rezultate sa aspekta likvidnosti, a pomenute aktivnosti planiramo sprovoditi i dalje”, kazao je Drinčić.

Konstatovane su, kaže, i nepravilnosti kod učesnika na tržištu, kod dijela investicionih društava, ali i u fondovskoj industriji.

“Kontrole svih učesnika na tržištu kapitala su realizovane u novembru i decembru 2022. godine, tako da se novi saziv Komisije već na prvim sjednicama upoznao sa rezultatima kontrola i konstatovao čitav niz manjih ili većih nedostataka za koje je naloženo otklanjanje, uz dalji nadzor i permanentno praćenje u skladu sa zakonskom regulativom. Nepravilnosti su konstatovane i u dijelu investicionih društava, ali i u fondovskoj industriji”, kazao je predsjednik KTK.

On ocjenjuje da fondovi nastali u masovnoj vaučerskoj privatizaciji, osim njih nekoliko, funkcionišu u prilično otežanim uslovima.

“Danas u Crnoj Gori nemamo nijedan penzioni fond. Broj investicionih društava koja trguju na domaćoj berzi je značajno smanjen”, precizirao je Drinčić.

Predsjednik KTK navodi i da “Montenegroberza” AD Podgorica funkcioniše otežano te da njom upravljaju manjinski akcionari (od kojih je najveći iz inostranstva), budući da je većinskom vlasniku onemogućeno ostvarivanje vlasničkih prava usljed sudskih odluka o blokiranju imovine.

“Prethodni saziv Komisije je na jednoj od posljednjih sjednica (decembar 2022. godine) dao saglasnost na novi Cjenovnik i Pravila ‘Montenegroberze’ AD Podgorica. Izmjene ovih akata su naišle na reakciju ostalih učesnika na tržištu kapitala, prvenstveno emitenata. Sama ‘Montenegroberza’ je samo par mjeseci nakon usvajanja tražila određene izmjene Pravila. Sadašnji saziv Komisije je prepoznao značaj ove teme i aktivno prati primjenu istih, kao i potencijalne efekte koje navedena akta mogu imati na dalji razvoj tržišta, ostavljajući prostor i za aktivniju ulogu države na ostvarivanju zajedničkog cilja – vraćanju povjerenja u institucije tržišta kapitala”, kazao je Drinčić.

On napominje da je u prethodnom periodu Komisija izradila tekstove zakona koji direktno regulišu tržište kapitala i to: Zakon o investicionim fondovima sa javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicionim fondovima i Zakon o penzionim fondovima te pokrenula i izmjene koje se odnose na Zakon o tržištu kapitala.

“Procedura oko navedenih zakona je ubrzana od januara mjeseca ove godine uz konkretniju saradnju sa nadležnim ministarstvima i Sekretarijatom za zakonodavstvo. U toku je priprema aplikacija za projekte finansirane od strane Evropske unije koji bi dali dodatan kvalitet samim zakonskim rješenjima. Komisija uzima aktivno učešće u raspravi u vezi sa izmjenama Zakona o privrednim društvima, a kroz saradnju sa Centralnom bankom Crne Gore učestvovaćemo i u izradi Zakona o digitalnoj imovini. Na ovaj način pokušavamo doprinijeti kreiranju modernijeg i boljeg regulatornog okruženja za razvoj tržišta kapitala”, kazao je Drinčić.

Napominje i da je u veoma kratkom roku napravljen softver koji objedinjava sve registre koje Komisija vodi u skladu sa zakonskom legislativom i najavljuje da će već u narednim danima jedan dio registara biti javno dostupan na web sajtu Komisije.

Komisija je članica Međunarodne organizacije komisija za hartije od vrijendosti (IOSCO) pa Drinčić navodi da će u narednom periodu pojačati aktivnosti u dijelu međunarodne saradnje i to ne samo po pitanju zakonske regulative, tehničke i finansijske pomoći od strane Evropske unije, već će, kako je kazao, uložiti posebne napore i u dijelu upoznavanja međunarodnih partnera sa svim aktivnostima koje Komisija sprovodi kako bi tržište kapitala Crne Gore bilo što atraktivnije za potencijalne investitore, fondove itd.

Ističe da je odluka Vlade Crne Gore iz 2022. godine o kupovini akcija “Luke Bar” AD značajno doprinijela povećanju likvidnosti na tržištu pa ga u tom smislu ohrabruju i ostale najave predstavnika Vlade o nastavku aktivnog učešća države na tržištu kapitala. Poručuje da će tome doprinos dati i Komisija obezbjeđujući visok nivo nadzorne i regulatorne uloge.

Drinčić očekuje da saradnja Ministarstva finansija Vlade Crne Gore i Komisije za tržište kapitala, koja je, kako je kazao, na obostrano zadovoljstvo intenzivirana u ovoj godini, dobije svoj puni smisao uključivanjem i ostala dva subjekta tržišta – “Montenegroberze” i “CKDD-a” u fokus pažnje.

Smatra da bi sve češće pominjana ideja o izdavanju dužničkih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, kako bi se obezbijedili alternativni modeli finansiranja potreba države koja je do sada bila dominantno upućena jedino na bankarski sektor, u uslovima zdrave konkurencije po pitanju izvora sredstava obezbijedila veću likvidnost tržišta kapitala i poboljšan ukupan investicioni ambijent.

“Činjenica je da depoziti u bankama značajno rastu posljednjih nekoliko godina, da su kamate na depozite niže nego prinosi na državne obveznice i da se država kao takva zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala. Sve gore navedeno daje jasan signal da ukoliko država stvori tehničke, poreske i druge uslove za vraćanje povjerenja u tržište kapitala, može računati na mogućnost prikupljanja novca putem domaćih obveznica. Najnoviji primjer za to jeste emisija domaćih obveznica Hrvatske gdje je država prikupila 1,8 milijardi eura umjesto prvobitno planiranih milijardu eura”, navodi Drinčić za Portal RTCG.

Ističe da će Komisija u ovoj i narednim godinama ubrzano raditi na predlaganju novih i izmjeni postojećih zakona i podzakonskih akata koji su u njihovoj nadležnosti, na intenzivnoj međunarodnoj saradnji i prikupljanju know-how iz inostranstva u cilju usklađivanja sa Evropskom unijom.

“Vršiće se detaljnije i brojnije kontrole svih učesnika na tržištu kapitala sa ciljem da nemamo samo kvantitet i statistiku, već i kvalitet koji će uliti povjerenje domaćoj i međunarodnoj javnosti za ulaganje u Crnu Goru. Posebnu pažnju ćemo posvetiti u dijelu koji se odnosi na privlačenje novih učesnika kako u dijelu fondovske industrije, investicionih društava, tako i novih tehnologija prvenstveno kroz blokčejn (blockchain) i digitalnu imovinu”, kazao je Drinčić.

Jedan od definisanih ciljeva Komisije jeste edukacija učesnika na tržištu kapitala, ali i građana.

“U tom smislu, Komisija će u narednom periodu organizovati radionice koje se odnose na edukaciju tj. unaprjeđenje finansijske pismenosti najmlađih, tokom marta i aprila tekuće godine, a u oktobru i novembru za srednjoškolce i studente. Kao i do sada, Komisija radi na održavanju obuka i licenciranju brokera, investicionih savjetnika i investicionih menadžera investicionih fondova, s tim što planiramo inoviranje i usklađivanje pomenutog procesa u skladu sa modernim tokovima. Pristupanje Evropskoj uniji zahtijeva aktivnu ulogu svih segmenata društva, pa tako i Komisija uzima značajno učešće u radu na zatvaranju poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika), poglavlja 4 (Sloboda kretanja kapitala), poglavlja 6 (Pravo privrednih društava), poglavlja 9 (Finansijske usluge) i poglavlja 17 (Ekonomska i monetarna politika). U posljednje vrijeme pojedine institucije sprovode određene aktivnosti koje se odnose na edukaciju u vezi sa korporativnim upravljanjem. Smatram da je Komisija za tržište kapitala krovna institucija čija je obaveza da se bavi pomenutim pitanjima što će u bliskoj budućnosti i raditi u saradnji sa ministarstvima, Univerzitetom Crne Gore itd. U prilog tome ide i činjenica da je Evropska unija prepoznala Komisiju kao tijelo koje je zaduženo za regulaciju iz te oblasti”, kazao je Drinčić.

Napominje i da je Komisija u novom sazivu otvorena za saradnju sa svim trenutnim i potencijalnim učesnicima na tržištu, o čemu, kako je kazao, svjedoče brojni uspostavljeni kontakti, ali i održani sastanci sa državnim organima, emitentima, udruženjima manjinskih akcionara, investicionim društvima i društvima za upravljanje investicionim fondovima.

“Nastojaćemo da doprinesemo očuvanju stabilnosti domaćeg finansijskog sistema u skladu sa zakonskim ovlašćenjima Komisije”, zaključio je Drinčić.