Evo koji službenici su tužili državu za pet i 10 eura, a u dilu sa advokatima navodno dobijali mnogostruko veće iznose

Premijer Duško Marković objelodanio je nedavno da su pojedini državni službenici bili u dilu sa advokatima i tužili državu za veoma male iznose, da bi tokom postupka umnogostručili iznose. Danas je objelodanjena i lista za šta su sve službenici tužili državu.

Po osnovu izvršnih sudskih presuda džravni budžet je ostao “kratak” za 6.111.059 eura. 

Država je tužena i za pet eura. Baš toliko je tužbom od Ministarstva unutrašnjih poslova tražio Blagoje Striković i to zbog neisplaćene naknade za prekomjerni rad.

Protiv države je pokretanuto 11 sporova zbog 10 eura manje isplaćenog toplog obroka.

Službenici Goran Čubrović i Goran Pejović tužili su državu jer mu je 2008. godine isplatila 10 eura manje za topli obrok.

Iz istog razloga, Ministarstvo unutrašnjih poslova tužili su i Alma Huremović, Vesna Mandić, Ljiljana Jovanović, Ogla Dokvučić, Milisav Mandić, Dražen Jovanović, Zorica Bošković, Zora Božunović i Milutin Vukić.

U dva slučaja, takođe zbog manje isplaćenog novca za topli obrok, službenici Gazmend Hadžimuratović i Žarko Bulatović su tužili državu za 16 eura, odnosno 27,5 eura. 

Najveći spor vodila je kompanija A-Kop protiv Poreske uprave i Ministarstva finansija zbog naknade štete. Ova firma od države je potraživala 2.500.000 eura. 

Kompanija Put inženjering tužila je Direkciju javnih radova za 170.855 eura.

Po 150.000 eura štete tražili su od države Đorđe Petrović i Gojko Anđušić zbog prava svojine i eksproprijacije zemljišta. 

Isti iznos, od Ministarstva pravde tražio je Zoran Ostojić kao naknadu štete zbog neosnovanog hapšenja.

Većina iznosa 30.000 do 100.000 eura, odnosila se na tužbe kojim je traženo pravo svojine.

U informaciji je navedeno da je Zaštitnik imovinsko pravnih interesa u izvještajnom periodu primio 966 tužbi u kojima je tužena država, kao i da po vrsti sporova prednjače naknade za prekovremeni rad, nekorišćenje godišnjeg odmora, pauze u toku rada, razlika zarade, neisplaćeni topli obrok.

“Kao upečatljiv i posebno negativan primjer istaknuto da su pojedine sudije iz nekoliko sudova različitog nivoa, tužbom tražili dosuđivanje razlike zarade u iznosu zarade stručnih saradnika za vrijeme dok su bili pripravnici, pozivajući se na koeficijente propisane kolektivnim ugovorom. Ukazano je da, iako zakon jasno određuje da su pripravnici lica koja prvi put zasnivaju radni odnos radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova, i okolnosti da je njihov poslodavac – država, a ne neko drugi, pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta”, ističe se u informaciji.